Srbija ne razmišlja o ukidanju Zakona o univerzalnoj nadležnosti za ratne zločine u SFRJ i nastavlja da ga primjenjuje, izjavio je rukovodilac Tužilaštva za ratne zločine Srbije Milan Petrović.

Petrović je za rekao za Radio Slobodna Evropa da najave iz Hrvatske, da će blokirati eurointegracije Srbije ukoliko bude primjenjivala taj zakon, ne utječu na rad Tužilaštva i da postoje aktuelni predmeti za ratne zločine u kojima su osumnjičeni hrvatski državljani.

“Tužilaštvo za ratne zločine i dalje u punoj meri i obimu primenjuje ovaj zakon. Njegovo stavljanje van snage dovelo bi do toga da mi ne bi mogli da gonimo ratne zločince i da oni praktično mirno žive i izbegnu krivičnu odgovornost”, istakao je Petrović.

On podsjeća da je taj zakon od 2003. do 2011. godine primjenjivan bez ikakve primjedbe Republike Hrvatske i da im je tek tada počela smetati njegova primjena.

To, prema njemu, ukazuje na politički motiv, a ne na pravne razloge za primjenu, odnosno neprimjenu, prenosi Tanjug.

“Jedan od branitelja prema kojima je Srbija postupala po ovom zakonu nedavno je bio i Veljko Marić”, naveo je Petrović i dodao da se taj zakon primjenjuje i primjenjivan je u slučaju svakog izvršioca ratnog zločina, bez obzira na njegovo državljanstvo.

Posljednji slučaj koji je okončan pred pravosuđem Srbije, podsjeća, jeste slučaj Veljka Marića, u kome je pravosnažno osuđen i po sporazumu Hrvatske i Srbije premješten u Hrvatsku da izdržava kaznu zatvora.

Kaže i da Srbija podatke koliko je državljana Hrvatske trenutno u predmetima Tužilaštva i za koliko njih je Tužilaštvo zainteresirano nema u službenim evidencijama.

“Ne pravimo razliku ko je čiji državljanin. Postupamo potpuno profesionalno. Gleda se da li ima dokaza da je neko izvršio ratni zločin ili ne. Ovaj zakon je u dubokoj saglasnosti sa svim pravilima međunarodnog prava i međunarodnog humanitarnog prava”, naglašava Petrović.

Navodi i da ima predmeta na kojima trenutno Tužilaštvo radi o ratnim zločinima na teritoriji Hrvatske, predmeta u kojima se sumnja da su ih počinili hrvatski državljan.

Na pitanje zašto je za Srbiju važan taj zakon, Petrović odgovara da on sprečava da ratni zločinci mirno šetaju u zemljama bivše SFRJ time što su izašli iz države u kojoj je bio rat, prešli u drugu i uzeli novo državljanstvo.

“Jedan broj njih došao je i u Srbiju. Ako bi ovaj zakon prestao da važi, oni bi praktično bili amnestirani”, zaključuje Petrović.

Prošle sedmice je objavljeno da je usvojena zajednička pregovaračka pozicija Evropske unije u pregovorima sa Srbijom za poglavlje 23, koja ne sadrži uvjete koje je Hrvatska tražila.

Kada je u pitanju procesuiranje ratnih zločina, uvjet na kome je Hrvatska više od tri mjeseca insistirala, EU ne zahtijeva od Srbije ukidanje zakona o univerzalnoj jurisdikciji, prenio je Tanjug.

Kako se navodi u tekstu usvojene pregovaračke pozicije EU, od Srbije se očekuje temeljna regionalna saradnja i dobri međususjedski odnosi prilikom rješavanja ratnih zločina, uključujući izbjegavanje sukoba nadležnosti.

Sa druge strane, nekoliko dana kasnije je ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Miro Kova izjavio kako Hrvatska može blokirati Srbiju u pristupnim pregovorima o punopravnom članstvu u Evropskoj uniji u Poglavlju 23 ako Srbija prema hrvatskim braniteljima počne primjenjivati zakon o univerzalnoj nadležnosti za ratne zločine počinjene na području bivše SFRJ.

On je istakao kako Srbija na putu prema EU neće moći primjenjivati taj zakon, a morat će sarađivati i u otkrivanju nestalih i njihovih posmrtnih ostataka.

Što se toga tiče, Srbija će morati razmjenjivati informacije s hrvatskim državnim tijelima i žrtvama rata omogućiti pristup pravosuđu, odnosno pravdi, rekao je Kovač te dodao kako će žrtve rata imati pravo na odštetu, a Srbija će imati obavezu sve odluke Haškog suda poštivati i primjenjivati.

Na pitanje novinara može li Hrvatska spriječiti da Srbija podiže optužnice protiv hrvatskih državljana, Kovač je odgovorio kako postoji bilateralni način i bilo bi najbolje da se to tako riješi.

Isto tako, postoji i evropski okvir, istakao je, dodajući kako je vladavina prava temeljno načelo funkcioniranja EU-a.

Sada je obaveza Srbije da se taj njihov zakon ne primjenjuje na Hrvatsku i ta obaveza je ušla u pregovarački okvir, istakao je Kovač, dodajući kako će Srbija, želi li napredovati prema EU, to morati primjenjivati i morat će taj kriterij poštovati.

On je poručio kako će se svakih šest mjeseci provoditi nadzor nad ispunjavanjem te obaveze.

Srbija ne razmišlja o ukidanju Zakona o univerzalnoj nadležnosti za ratne zločine u SFRJ i nastavlja da ga primjenjuje, izjavio je rukovodilac Tužilaštva za ratne zločine Srbije Milan Petrović.

Petrović je za rekao za Radio Slobodna Evropa da najave iz Hrvatske, da će blokirati eurointegracije Srbije ukoliko bude primjenjivala taj zakon, ne utječu na rad Tužilaštva i da postoje aktuelni predmeti za ratne zločine u kojima su osumnjičeni hrvatski državljani.

“Tužilaštvo za ratne zločine i dalje u punoj meri i obimu primenjuje ovaj zakon. Njegovo stavljanje van snage dovelo bi do toga da mi ne bi mogli da gonimo ratne zločince i da oni praktično mirno žive i izbegnu krivičnu odgovornost”, istakao je Petrović.

On podsjeća da je taj zakon od 2003. do 2011. godine primjenjivan bez ikakve primjedbe Republike Hrvatske i da im je tek tada počela smetati njegova primjena.

To, prema njemu, ukazuje na politički motiv, a ne na pravne razloge za primjenu, odnosno neprimjenu, prenosi Tanjug.

“Jedan od branitelja prema kojima je Srbija postupala po ovom zakonu nedavno je bio i Veljko Marić”, naveo je Petrović i dodao da se taj zakon primjenjuje i primjenjivan je u slučaju svakog izvršioca ratnog zločina, bez obzira na njegovo državljanstvo.

Posljednji slučaj koji je okončan pred pravosuđem Srbije, podsjeća, jeste slučaj Veljka Marića, u kome je pravosnažno osuđen i po sporazumu Hrvatske i Srbije premješten u Hrvatsku da izdržava kaznu zatvora.

Kaže i da Srbija podatke koliko je državljana Hrvatske trenutno u predmetima Tužilaštva i za koliko njih je Tužilaštvo zainteresirano nema u službenim evidencijama.

“Ne pravimo razliku ko je čiji državljanin. Postupamo potpuno profesionalno. Gleda se da li ima dokaza da je neko izvršio ratni zločin ili ne. Ovaj zakon je u dubokoj saglasnosti sa svim pravilima međunarodnog prava i međunarodnog humanitarnog prava”, naglašava Petrović.

Navodi i da ima predmeta na kojima trenutno Tužilaštvo radi o ratnim zločinima na teritoriji Hrvatske, predmeta u kojima se sumnja da su ih počinili hrvatski državljan.

Na pitanje zašto je za Srbiju važan taj zakon, Petrović odgovara da on sprečava da ratni zločinci mirno šetaju u zemljama bivše SFRJ time što su izašli iz države u kojoj je bio rat, prešli u drugu i uzeli novo državljanstvo.

“Jedan broj njih došao je i u Srbiju. Ako bi ovaj zakon prestao da važi, oni bi praktično bili amnestirani”, zaključuje Petrović.

Prošle sedmice je objavljeno da je usvojena zajednička pregovaračka pozicija Evropske unije u pregovorima sa Srbijom za poglavlje 23, koja ne sadrži uvjete koje je Hrvatska tražila.

Kada je u pitanju procesuiranje ratnih zločina, uvjet na kome je Hrvatska više od tri mjeseca insistirala, EU ne zahtijeva od Srbije ukidanje zakona o univerzalnoj jurisdikciji, prenio je Tanjug.

Kako se navodi u tekstu usvojene pregovaračke pozicije EU, od Srbije se očekuje temeljna regionalna saradnja i dobri međususjedski odnosi prilikom rješavanja ratnih zločina, uključujući izbjegavanje sukoba nadležnosti.

Sa druge strane, nekoliko dana kasnije je ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Miro Kova izjavio kako Hrvatska može blokirati Srbiju u pristupnim pregovorima o punopravnom članstvu u Evropskoj uniji u Poglavlju 23 ako Srbija prema hrvatskim braniteljima počne primjenjivati zakon o univerzalnoj nadležnosti za ratne zločine počinjene na području bivše SFRJ.

On je istakao kako Srbija na putu prema EU neće moći primjenjivati taj zakon, a morat će sarađivati i u otkrivanju nestalih i njihovih posmrtnih ostataka.

Što se toga tiče, Srbija će morati razmjenjivati informacije s hrvatskim državnim tijelima i žrtvama rata omogućiti pristup pravosuđu, odnosno pravdi, rekao je Kovač te dodao kako će žrtve rata imati pravo na odštetu, a Srbija će imati obavezu sve odluke Haškog suda poštivati i primjenjivati.

Na pitanje novinara može li Hrvatska spriječiti da Srbija podiže optužnice protiv hrvatskih državljana, Kovač je odgovorio kako postoji bilateralni način i bilo bi najbolje da se to tako riješi.

Isto tako, postoji i evropski okvir, istakao je, dodajući kako je vladavina prava temeljno načelo funkcioniranja EU-a.

Sada je obaveza Srbije da se taj njihov zakon ne primjenjuje na Hrvatsku i ta obaveza je ušla u pregovarački okvir, istakao je Kovač, dodajući kako će Srbija, želi li napredovati prema EU, to morati primjenjivati i morat će taj kriterij poštovati.

On je poručio kako će se svakih šest mjeseci provoditi nadzor nad ispunjavanjem te obaveze.