Sigurnost radnog mjesta u državnoj administraciji izgubila je na atraktivnosti u situaciji manjka radnika. Ministarstva ne mogu da nađu radnike ni za mjesta s početnom platom od 8.000 kuna (više od 1.000 eura).

Ministarstvo pravosuđa i uprave raspisalo je konkurs 25. maja za 22 radna mjesta, među kojima je i ono za višeg informatičkog savjetnika, specijalistu za pravosudni informacijski sistem, s početnom platom od oko 8.000 kuna. Niko im se nije javio, piše Jutarnji list.

Tražili su i rukovodioca Službe za međunarodnu saradnju i izradu i unapređenje normativnog okvira. Javio se jedan kandidat. Početna plaća ovdje je oko 9.000 kuna neto.

Problemi s tržištem rada s kojima su suočeni privatnici, koji više ne mogu da nađu domaću radnu snagu u zanimanjima koja su deficitarna pa sve češće uvoze strane radnike, sve se više prelivaju i na državnu službu.

Nekada je sigurnost radnog mjesta bila privlačna, posebno u krizama, kada je privatni sektor bio primoran da otpušta radnike, a danas, kada je situacija takva da radnika nedostaje svuda, nitko ne želi da radi za državu gdje su prosječne plate relativno male i gdje se ne napreduje po zaslugama, nego po podobnosti, pa se za odabrane i izmišljaju radna mjesta kako bi uopšte mogli da napreduju.

Početna plata administrativnog osoblja sa srednjom stručnom spremom iznosi oko 5.000 kuna, a stručni saradnici zarađuju oko 6.000 kuna. Sistem plata uređen je nejednako, pa se često događa da se za isto radno mjesto u različitim službama plata razlikuje, zavisno od toga da je li riječ o državnoj upravi, agencijama ili javnoj službi.

Tako da i kvalitetniji kadar često ne može da bude nagrađen za dobar posao, pa takvi službenici ili beže u agencije i sustave koji imaju bolje koeficijente ili idu privatnicima nakon što steknu znanje u državnoj službi.

U Hrvatskoj je broj radnika u javnom i državnom sektoru veliki, ali kada se pogleda samo uža državna uprava, odnosno službenici u ministarstvima, ne računajući policajce, vidljiv je trend opadanja broja zaposlenih.

U samo tri mjeseca ove godine ministarstva su ostala bez 165 ljudi, a u odnosu na godinu dana broj zaposlenika smanjen je za 324, pa je krajem marta bilo zaposleno 16.435 osoba. Procjene su da će veliki broj administrativnog osoblja otići u penziju u narednom periodu.

Sigurnost radnog mjesta u državnoj administraciji izgubila je na atraktivnosti u situaciji manjka radnika. Ministarstva ne mogu da nađu radnike ni za mjesta s početnom platom od 8.000 kuna (više od 1.000 eura).

Ministarstvo pravosuđa i uprave raspisalo je konkurs 25. maja za 22 radna mjesta, među kojima je i ono za višeg informatičkog savjetnika, specijalistu za pravosudni informacijski sistem, s početnom platom od oko 8.000 kuna. Niko im se nije javio, piše Jutarnji list.

Tražili su i rukovodioca Službe za međunarodnu saradnju i izradu i unapređenje normativnog okvira. Javio se jedan kandidat. Početna plaća ovdje je oko 9.000 kuna neto.

Problemi s tržištem rada s kojima su suočeni privatnici, koji više ne mogu da nađu domaću radnu snagu u zanimanjima koja su deficitarna pa sve češće uvoze strane radnike, sve se više prelivaju i na državnu službu.

Nekada je sigurnost radnog mjesta bila privlačna, posebno u krizama, kada je privatni sektor bio primoran da otpušta radnike, a danas, kada je situacija takva da radnika nedostaje svuda, nitko ne želi da radi za državu gdje su prosječne plate relativno male i gdje se ne napreduje po zaslugama, nego po podobnosti, pa se za odabrane i izmišljaju radna mjesta kako bi uopšte mogli da napreduju.

Početna plata administrativnog osoblja sa srednjom stručnom spremom iznosi oko 5.000 kuna, a stručni saradnici zarađuju oko 6.000 kuna. Sistem plata uređen je nejednako, pa se često događa da se za isto radno mjesto u različitim službama plata razlikuje, zavisno od toga da je li riječ o državnoj upravi, agencijama ili javnoj službi.

Tako da i kvalitetniji kadar često ne može da bude nagrađen za dobar posao, pa takvi službenici ili beže u agencije i sustave koji imaju bolje koeficijente ili idu privatnicima nakon što steknu znanje u državnoj službi.

U Hrvatskoj je broj radnika u javnom i državnom sektoru veliki, ali kada se pogleda samo uža državna uprava, odnosno službenici u ministarstvima, ne računajući policajce, vidljiv je trend opadanja broja zaposlenih.

U samo tri mjeseca ove godine ministarstva su ostala bez 165 ljudi, a u odnosu na godinu dana broj zaposlenika smanjen je za 324, pa je krajem marta bilo zaposleno 16.435 osoba. Procjene su da će veliki broj administrativnog osoblja otići u penziju u narednom periodu.