-3.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    clear sky
    -3.2 ° C
    -2.8 °
    -3.2 °
    87 %
    1.9kmh
    9 %
    sri
    -2 °
    čet
    6 °
    pet
    2 °
    sub
    0 °
    ned
    1 °

    Stanovnici Ukrajine plaćaju najjeftiniju struju, a u Njemačkoj je najskuplja

    Stanovnici Ukrajine plaćaju najjeftiniju struju, a u Njemačkoj je najskuplja

    Stanovnici Ukrajine plaćaju najjeftiniju struju u Evropi. Ukrajince kilovat košta 5,06 eurocenta. Što se tiče titule šampiona sa najskupljim kilovatom, ona je pripala Njemačkoj sa 31,93 a vicešampion je Danske i to sa 29 eurocenta, dok je u Bosni i Hercegovini 8,75 eurocenti.

    Tako bar pokazuju posljednji službeni podaci Eurostata koji se odnose za prvo polugodište ove godine dok oni nezvanični ukazuju da su cijene u većini zemalja Evrope zbog energetske krize skočile u septembru i oktobru od 5,7 do 12 posto.

    Prošlu godinu je, zbog krize ekonomije i zatvaranja gradova i država, obilježio pad cijena električne energije širom Evrope. Cijene kilovata u Njemačkoj, gdje potrošači tradicionalno, uz Dansku, plaćaju najskuplju struju u Evropi, su u 2020. godini smanjene na oko 30 eura po megavat satu, što je oko sedam eura niže od one koja je važila u 2019. godini.

    Razlozi za to su niži troškovi goriva u prošloj godini, pad potražnje za električnom energijom kao rezultat pandemije i rekordna količina električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora.

    Ove godine je situacija obrnuta pa je zato i došlo do skoka cijene električne energije. Uz Dansku i Njemačku struju skupa plaćaju i domaćinstva u Belgiji – 27,02 eurocenti, Irskoj – 25,55, Španiji – 23,55, Italiji – 23,59 eurocenti.

    Da je tržište promjenljivo potvrđuje i to što su prethodnih godina manje od građana u Srbiji električnu energiju plaćala domaćinstva u Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, ali sada je situacija obrnuta. Tako Makedonci za kilovat sa taksama i porezom plaćaju 8,41, građani BiH 8,75 a Albanije 9,33 eurocenta, prenosi Bankar.me

    I u Crnoj Gori struja je skupa i iznosi 9,80 eurocenta za kilovat, u Hrvatskoj 12,91 dok je u Sloveniji čak 16,62. Stručnjaci upozoravaju da je jasno da se neće skoro zaustaviti energetska kriza i zbog toga, mnoge države gdje je poskupljenje struje značajno zabilježeno, razmatraju mogućnost pomoći domaćinstvima da izmire svoje obaveze.

    Tako Grčka vlada, planira ponuditi energetske subvencije većini domaćinstava, koja za kilovat plaćaju 16,80 eurocenti. U opciji je i jednokratna isplata za domaćinstva sa niskim primanjima, kao i mjesečna subvencija za prvih potrošenih 300 kilovat sati koje koristi 70 posto stanovništva.

    Da li će toj vrsti pomoći pribjeći i druge evropske države za sada je neizvjesno ali ono što je izvjesno da je primjer radi u Italiji sve veći problem građana da izmire svoje obaveze. Proračuni pokazuju da će u posljednjem kvartalu ove godine biti još teže jer postoji mogućnost da računi budu uvećani za čak 40 posto.

    Stanovnici Ukrajine plaćaju najjeftiniju struju u Evropi. Ukrajince kilovat košta 5,06 eurocenta. Što se tiče titule šampiona sa najskupljim kilovatom, ona je pripala Njemačkoj sa 31,93 a vicešampion je Danske i to sa 29 eurocenta, dok je u Bosni i Hercegovini 8,75 eurocenti.

    Tako bar pokazuju posljednji službeni podaci Eurostata koji se odnose za prvo polugodište ove godine dok oni nezvanični ukazuju da su cijene u većini zemalja Evrope zbog energetske krize skočile u septembru i oktobru od 5,7 do 12 posto.

    Prošlu godinu je, zbog krize ekonomije i zatvaranja gradova i država, obilježio pad cijena električne energije širom Evrope. Cijene kilovata u Njemačkoj, gdje potrošači tradicionalno, uz Dansku, plaćaju najskuplju struju u Evropi, su u 2020. godini smanjene na oko 30 eura po megavat satu, što je oko sedam eura niže od one koja je važila u 2019. godini.

    Razlozi za to su niži troškovi goriva u prošloj godini, pad potražnje za električnom energijom kao rezultat pandemije i rekordna količina električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora.

    Ove godine je situacija obrnuta pa je zato i došlo do skoka cijene električne energije. Uz Dansku i Njemačku struju skupa plaćaju i domaćinstva u Belgiji – 27,02 eurocenti, Irskoj – 25,55, Španiji – 23,55, Italiji – 23,59 eurocenti.

    Da je tržište promjenljivo potvrđuje i to što su prethodnih godina manje od građana u Srbiji električnu energiju plaćala domaćinstva u Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, ali sada je situacija obrnuta. Tako Makedonci za kilovat sa taksama i porezom plaćaju 8,41, građani BiH 8,75 a Albanije 9,33 eurocenta, prenosi Bankar.me

    I u Crnoj Gori struja je skupa i iznosi 9,80 eurocenta za kilovat, u Hrvatskoj 12,91 dok je u Sloveniji čak 16,62. Stručnjaci upozoravaju da je jasno da se neće skoro zaustaviti energetska kriza i zbog toga, mnoge države gdje je poskupljenje struje značajno zabilježeno, razmatraju mogućnost pomoći domaćinstvima da izmire svoje obaveze.

    Tako Grčka vlada, planira ponuditi energetske subvencije većini domaćinstava, koja za kilovat plaćaju 16,80 eurocenti. U opciji je i jednokratna isplata za domaćinstva sa niskim primanjima, kao i mjesečna subvencija za prvih potrošenih 300 kilovat sati koje koristi 70 posto stanovništva.

    Da li će toj vrsti pomoći pribjeći i druge evropske države za sada je neizvjesno ali ono što je izvjesno da je primjer radi u Italiji sve veći problem građana da izmire svoje obaveze. Proračuni pokazuju da će u posljednjem kvartalu ove godine biti još teže jer postoji mogućnost da računi budu uvećani za čak 40 posto.

    Posljednje objavljeno