Samoubistva djece su rijetka. Ali, kada se takva tragedija desi, ne potresa samo porodicu, već i cijelu zajednicu.
- Reklama -
Istraživanje objavljeno u Pediatrics, fokusirano je na otkrivanje razloga koji dovode do samoubistava. Naučnici su otkrili da su motivi samoubistava između djece i adolescenata različiti, piše Time.
Naučnici su koristili National Violent Death Reporting System kako bi analizirali slučajeve samoubistva između 2003-2012. u SAD-u.
- Reklama -
Izdvojili su 693 slučaja koja su podijelili u dvije grupe: između pet i 11 godina starosti, te adolescente između 12 i 14 godina starosti.
Otkriveno je da su obje grupe imale istu stopu priznavanja svojih namjera drugim osobama – 29 posto njih. Većina su bili dječaci koji su samoubistva počinili kući, a trećina ih je imala dijagnosticirane mentalne poremećaje.
Ono što iznenađuje je što je mlađa grupa u 60 posto slučajeva imala ADHD poremećaj, a ne depresiju.
Suprotno tome, starija grupa je češće patila od depresije (u 66 posto slučajeva) nego od drugih poremećaja.
Mlađa djeca najčešće čine samoubistvo zbog problema u porodici ili problema sa vršnjacima, dok starija, pored ovih razloga, kao motiv navode i probleme u vezama.
Samoubistva djece su rijetka. Ali, kada se takva tragedija desi, ne potresa samo porodicu, već i cijelu zajednicu.
- Reklama -
Istraživanje objavljeno u Pediatrics, fokusirano je na otkrivanje razloga koji dovode do samoubistava. Naučnici su otkrili da su motivi samoubistava između djece i adolescenata različiti, piše Time.
Naučnici su koristili National Violent Death Reporting System kako bi analizirali slučajeve samoubistva između 2003-2012. u SAD-u.
- Reklama -
Izdvojili su 693 slučaja koja su podijelili u dvije grupe: između pet i 11 godina starosti, te adolescente između 12 i 14 godina starosti.
Otkriveno je da su obje grupe imale istu stopu priznavanja svojih namjera drugim osobama – 29 posto njih. Većina su bili dječaci koji su samoubistva počinili kući, a trećina ih je imala dijagnosticirane mentalne poremećaje.
Ono što iznenađuje je što je mlađa grupa u 60 posto slučajeva imala ADHD poremećaj, a ne depresiju.
Suprotno tome, starija grupa je češće patila od depresije (u 66 posto slučajeva) nego od drugih poremećaja.
Mlađa djeca najčešće čine samoubistvo zbog problema u porodici ili problema sa vršnjacima, dok starija, pored ovih razloga, kao motiv navode i probleme u vezama.
