Sjednica Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine na kojoj će Državno tužilaštvo i odbrana predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika iznijeti žalbe na presudu kojom je nepravosnažno osuđen za nepoštivanje odluka visokog predstavnika zakazana je za 12. juni, spočetkom u 13 sati.
Odbrana Milorada Dodika i Tužilaštvo BiH uputili su ranije Državnom sudu žalbe na prvostepenu presudu.
Na čemu će insistirati Dodikova Odbrana?
Dodikov advokat Goran Bubić ni Tužilaštvo BiH nisu odgovorili na upite novinara o detaljima iz žalbenih zahtjeva, koje nisu javno saopštavali.
Može se pretpostaviti da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine uložilo žalbu na dio oslobađajuće presude koja se odnosi na vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika RS-a” Miloša Lukića, te da su dostavili su odgovor na žalbu Dodikove Odbrane ili se žalili na visinu prvostepeno izrečene sankcije. Pravnica Sabina Mehić ranije je za Detektor pri analizi presude navela će Odbrana optuženog Dodika vrlo vjerovatno insistirati u žalbi na okolnostima potpisivanja ukaza.
“Imajući u vidu iskaze svjedoka Odbrane koji su svjedočili na glavnom pretresu na način da su oni optuženom Dodiku savjetovali da potpiše ukaze i da je istome prijetila kazna zatvora ukoliko to ne učini, pretpostaviti je da će Odbrana na tome insistirati u žalbi”, napisala je Mehić između ostalog, objavio je ranije Detektor.
Prema prvostepenoj presudi od 26. februara, Dodik je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS, dok je Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora “Službenog glasnika RS-a”, oslobođen.
Dodik je proglašen krivim jer je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Politička kriza
Neposredno nakon izricanja presude, Dodik je javno izjavljivao kako se ne planira žaliti na nju, jer ne priznaje Sud BiH, ali ubrzo je u različitim medijskim istupima taj iskaz mijenjao, a onda njegova Odbrana i potvrdila da će se žaliti. O ranijim prigovorima koje je Sud BiH odbacio u prvostepenoj presudi.
Poslije izricanja presude, u BiH je nastupila politička kriza, nakon što je vladajuća koalicija u Narodnoj skupštini RS-a usvojila zakone o zabrani djelovanja Državnog suda i tužilaštva, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na području RS-a, koje je kasnije Ustavni sud BiH stavio van snage privremeno.
Tužilaštvo BiH je protiv Dodika i drugih čelnika entiteta RS pokrenulo istragu za krivično djelo “napad na ustavni poredak”, a Sud BiH je odredio pritvor za Dodika, te premijera RS-a Radovana Viškovića i predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića. Sud Bosne i Hercegovine je kasnije raspisao potjernicu, dok je raspisivanje Interpolove potjernice odbijeno.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
