27.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    light rain
    27.2 ° C
    27.2 °
    27.2 °
    56 %
    4.1kmh
    76 %
    pon
    25 °
    uto
    26 °
    sri
    23 °
    čet
    26 °
    pet
    24 °

    Sva lica Milorada Dodika

    Sva lica Milorada Dodika

    Od miljenika zapada preko odbacivanja NATO-a i prijetnji odcjepljenjem pa sve do izjava kako odvajanje RS-a nikad nije bila opcija.

    Kako se u posljednjih 20 godina mijenjala politika Milorada Dodika?

    Teško da neki političar ima toliki spektar djelovanja i prilagođavanja političkom stanju od Milorada Dodika. Od miljenika zapada, u samo par godina postao je osoba koju treba skloniti s političke scene, iako ozbiljni analitičari vjeruju da podrška Dodiku ne dolazi samo od Rusije, kako se to ovih dana voli isticati, nego i od istog tog Zapada, koji zadnjih 30 godina također balansira na Balkanu.

    – BiH je napravljena nefunkcionalna u Daytonu, jer je to bio cilj – nerijetko se može čuti, uz opasku da je stanje držanja napetosti, uvijek dobro za korištenje od treće strane.

    Na sceni i pored radikalnih zaokreta

    Miloradu Dodiku se već 20 godina, koliko je u vrhu političke scene u BiH, prebacuje da je na vlast došao na tenkovima NATO-a, prihvaćajući sve zahtjeve koji su traženi. Međutim, u tih 20 godina koliko je u samom vrhu vlasti, zaokreti u njegovim političkim stavovima i promjena smjerova, potvrđuju pravilo da je u politici sve moguće.

    To najbolje pokazuje njegova posljednja izjava da BiH nema alternativu i da je predložio ministrici vanjskih poslova Njemačke, Annaleni Baerbock, ulazak BiH u EU.

    – Mislim da imamo neku suglasnost o tome da se evo, pod pokroviteljstvom Njemačke, napravi jedna potpuno neutralna pravna analiza o stanju, bez političkih primjesa i da se jedna pravna analiza napravi o tome što je rađeno i kakva je situacija u BiH. Čini mi se da je to ministrica shvatila i da bi se to moglo dogoditi u budućnosti – rekao je Dodik, nakon sastanka sa šeficom njemačke diplomacije, navodeći kako secesija Republike Srpske nikada nije bila opcija. Naprotiv.

    – Moje pitanje je bilo postoji li njena spremnost da u ovako novim okolnostima, izazvanim sukobom u Ukrajini, utiče na briselsku administraciju, da omekša procedure za BiH, kako bi ona dobila kandidatski status. Objasnio sam da u BiH nema pokreta vezanih za secesiju – rekao je Dodik.

    Samo nekoliko dana ranije, Dodik se obrušio na njemačku šeficu diplomacije, koja već neko vrijeme zagovara sankcije Miloradu Dodiku a koje su bile tema nedavnog sastanka ministara vanjskih poslova EU-a.

    Opčinjena je i laže

    -Mislimo da je ministrica vanjskih poslova Njemačke opčinjena i potpuno izvan realnog stanja stvari. I da je ona u orbiti nekih imaginacija, koje pokušava prodati čitavoj Europi. To je ozbiljna greška i takvi neartikulirani likovi su vrlo opasni za globalnu politiku – rekao je tada Dodik, naglasivši da će joj upravo takve stavove prenijeti na sastanku u Sarajevu.

    – Mislim da iznosi laži na javnu scenu i da bez skrupula pokušava samo nametnuti svoju mržnju prema Srbima, RS i nama nekim pojedincima – rekao je tada Dodik, za razliku od sastanka u četvrtak (10.3.22.), na kojem je zatražio lobiranje za kandidatski status BiH – uvjeravajući da nema secesionističke politike u RS.

    Strukturalni dijalog i referendumi 4.0

    Ozbiljne prijetnje referendumom u RS počele su 2011. godine, kada je početkom godine u Narodnoj skupštini RS, usvojena inicijativa Milorada Dodika o održavanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH. Referendumsko pitanje je bilo, – Podržavate li nametnute zakone od strane Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, posebno o Sudu i Tužiteljstvu BiH i njihovu neustavnu verifikaciju u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    Inicijativa je uslijedila nakon učestalih presuda Srbima pred pravosudnim organima BiH, u mnogo većem broju u odnosu na druga dva naroda, što je ocijenjeno kao hajka protiv Srba.

    – Mi imamo neki plan. Vi možete nagađati što je poslije. Ono što vam ja mogu reći je da je referendum, kao demokratsko sredstvo, snažna politička podloga za mnoga ponašanja – rekao je Dodik tada.

    Suština ovog referenduma, ni tada nije bila problem za međunarodnu zajednicu, nego njegov čin mogućeg održavanja, koji bi otvorio put nekim drugim referendumima, pa i onom o odvajanju. Tadašnja visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost, Catherine Ashton, doputovala je u Banja Luku kako bi spriječila održavanje referenduma.

    Najveći rezultat tog sastanka, kako ocjenjuju analitičari, nije bio odbacivanje odluke o referendumu, nego ustupak Ashton i međunarodne zajednice s jedne i politička pobjeda Dodika s druge strane.

    – Ovim su stvorene sve pretpostavke pa referendum sada i nije neophodan – rekao je Dodik tada, nakon dogovora da se krene u strukturalni dijalog o reformi pravosuđa, koji je propao prije nego što je počeo.

    Prelazak crvene linije

    U otkrivenim diplomatskim porukama iz Wikileaksa iz 2009. godine, navodi se da se Milorad Dodik smatra opasnim za stabilnost Balkana, zbog sve većih zahtjeva za autonomijom RS-a. U depeši tadašnjeg američkog ambasadora u BiH, Charlesa Englisha Washingtonu, navodi se da Dodikova retorika stvara klimu u kojoj je nemoguće napraviti kompromis.

    – Dodik postaje sve opasniji i prkosniji u sjeni odsustva jasnog odgovora visokog predstavnika – navodi se u jednoj od depeša Englisha iz 2009. godine.

    I za Dodika je s njegove točke gledišta crvena linija prijeđena nekoliko puta. Od odluke suda kojom poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj pripada Bosni i Hercegovini, do nametnutih izmjena Kaznenog zakona o zabrani negiranja genocida. Posljednja je, kako je rekao Dodik, bila kap koja je prelila čašu i predstavila trenutak nakon kojeg više nema povratka.

    – Ovo je posljednji čavao u mrtvačkom kovčegu BiH. Ovdje nemamo više što čekati, poruka je svim Srbima. BiH ne može nakon ovog funkcionirati – rekao je između ostalog Dodik nakon odluke Valentina Inzka.

    Skupština je nakon toga zasjedala a odluka o blokadi bosanskohercegovačkih institucija dok se zakon ne poništi, donesena. Osam mjeseci kasnije, Parlament BiH usvaja zakone s potrebnom entitetskom većinom, a Dodik traži od njemačkog šefa diplomacije, da ubrza kandidatski status BiH.

    Nikada objavljeni

    Jedini referendum koji je održan u RS, bio je onaj o obilježavanju 9. siječnja kao Dana ovog entiteta 2016, kojeg je Ustavni sud BiH godinu dana ranije, u Zakonu o praznicima u dijelu koji se odnosi na datum, proglasio neustavnim. Nakon što je referendum raspisan, Ustavni sud je zabranio njegovo održavanje, ali je i pored toga, i upozorenja međunarodne zajednice u BiH, održan. Međutim, Ustavni sud neustavnim je proglasio rezultate referenduma, koji nikada nisu objavljeni u Službenom glasniku RS, iako je bilo najavljeno da će se to dogoditi, bez obzira na odluku suda.

    Milorad Dodik je i za secesiju i za put BiH u Europskoj uniji, stav je dobrog dijela javnosti. On je i za napredak zemlje ali i za blokadu. Pitanje je samo, što se u datom trenutku nudi kao bolja opcija u pragmatičnom obliku, za opstanak na političkoj sceni.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Od miljenika zapada preko odbacivanja NATO-a i prijetnji odcjepljenjem pa sve do izjava kako odvajanje RS-a nikad nije bila opcija.

    Kako se u posljednjih 20 godina mijenjala politika Milorada Dodika?

    Teško da neki političar ima toliki spektar djelovanja i prilagođavanja političkom stanju od Milorada Dodika. Od miljenika zapada, u samo par godina postao je osoba koju treba skloniti s političke scene, iako ozbiljni analitičari vjeruju da podrška Dodiku ne dolazi samo od Rusije, kako se to ovih dana voli isticati, nego i od istog tog Zapada, koji zadnjih 30 godina također balansira na Balkanu.

    – BiH je napravljena nefunkcionalna u Daytonu, jer je to bio cilj – nerijetko se može čuti, uz opasku da je stanje držanja napetosti, uvijek dobro za korištenje od treće strane.

    Na sceni i pored radikalnih zaokreta

    Miloradu Dodiku se već 20 godina, koliko je u vrhu političke scene u BiH, prebacuje da je na vlast došao na tenkovima NATO-a, prihvaćajući sve zahtjeve koji su traženi. Međutim, u tih 20 godina koliko je u samom vrhu vlasti, zaokreti u njegovim političkim stavovima i promjena smjerova, potvrđuju pravilo da je u politici sve moguće.

    To najbolje pokazuje njegova posljednja izjava da BiH nema alternativu i da je predložio ministrici vanjskih poslova Njemačke, Annaleni Baerbock, ulazak BiH u EU.

    – Mislim da imamo neku suglasnost o tome da se evo, pod pokroviteljstvom Njemačke, napravi jedna potpuno neutralna pravna analiza o stanju, bez političkih primjesa i da se jedna pravna analiza napravi o tome što je rađeno i kakva je situacija u BiH. Čini mi se da je to ministrica shvatila i da bi se to moglo dogoditi u budućnosti – rekao je Dodik, nakon sastanka sa šeficom njemačke diplomacije, navodeći kako secesija Republike Srpske nikada nije bila opcija. Naprotiv.

    – Moje pitanje je bilo postoji li njena spremnost da u ovako novim okolnostima, izazvanim sukobom u Ukrajini, utiče na briselsku administraciju, da omekša procedure za BiH, kako bi ona dobila kandidatski status. Objasnio sam da u BiH nema pokreta vezanih za secesiju – rekao je Dodik.

    Samo nekoliko dana ranije, Dodik se obrušio na njemačku šeficu diplomacije, koja već neko vrijeme zagovara sankcije Miloradu Dodiku a koje su bile tema nedavnog sastanka ministara vanjskih poslova EU-a.

    Opčinjena je i laže

    -Mislimo da je ministrica vanjskih poslova Njemačke opčinjena i potpuno izvan realnog stanja stvari. I da je ona u orbiti nekih imaginacija, koje pokušava prodati čitavoj Europi. To je ozbiljna greška i takvi neartikulirani likovi su vrlo opasni za globalnu politiku – rekao je tada Dodik, naglasivši da će joj upravo takve stavove prenijeti na sastanku u Sarajevu.

    – Mislim da iznosi laži na javnu scenu i da bez skrupula pokušava samo nametnuti svoju mržnju prema Srbima, RS i nama nekim pojedincima – rekao je tada Dodik, za razliku od sastanka u četvrtak (10.3.22.), na kojem je zatražio lobiranje za kandidatski status BiH – uvjeravajući da nema secesionističke politike u RS.

    Strukturalni dijalog i referendumi 4.0

    Ozbiljne prijetnje referendumom u RS počele su 2011. godine, kada je početkom godine u Narodnoj skupštini RS, usvojena inicijativa Milorada Dodika o održavanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH. Referendumsko pitanje je bilo, – Podržavate li nametnute zakone od strane Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, posebno o Sudu i Tužiteljstvu BiH i njihovu neustavnu verifikaciju u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    Inicijativa je uslijedila nakon učestalih presuda Srbima pred pravosudnim organima BiH, u mnogo većem broju u odnosu na druga dva naroda, što je ocijenjeno kao hajka protiv Srba.

    – Mi imamo neki plan. Vi možete nagađati što je poslije. Ono što vam ja mogu reći je da je referendum, kao demokratsko sredstvo, snažna politička podloga za mnoga ponašanja – rekao je Dodik tada.

    Suština ovog referenduma, ni tada nije bila problem za međunarodnu zajednicu, nego njegov čin mogućeg održavanja, koji bi otvorio put nekim drugim referendumima, pa i onom o odvajanju. Tadašnja visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost, Catherine Ashton, doputovala je u Banja Luku kako bi spriječila održavanje referenduma.

    Najveći rezultat tog sastanka, kako ocjenjuju analitičari, nije bio odbacivanje odluke o referendumu, nego ustupak Ashton i međunarodne zajednice s jedne i politička pobjeda Dodika s druge strane.

    – Ovim su stvorene sve pretpostavke pa referendum sada i nije neophodan – rekao je Dodik tada, nakon dogovora da se krene u strukturalni dijalog o reformi pravosuđa, koji je propao prije nego što je počeo.

    Prelazak crvene linije

    U otkrivenim diplomatskim porukama iz Wikileaksa iz 2009. godine, navodi se da se Milorad Dodik smatra opasnim za stabilnost Balkana, zbog sve većih zahtjeva za autonomijom RS-a. U depeši tadašnjeg američkog ambasadora u BiH, Charlesa Englisha Washingtonu, navodi se da Dodikova retorika stvara klimu u kojoj je nemoguće napraviti kompromis.

    – Dodik postaje sve opasniji i prkosniji u sjeni odsustva jasnog odgovora visokog predstavnika – navodi se u jednoj od depeša Englisha iz 2009. godine.

    I za Dodika je s njegove točke gledišta crvena linija prijeđena nekoliko puta. Od odluke suda kojom poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj pripada Bosni i Hercegovini, do nametnutih izmjena Kaznenog zakona o zabrani negiranja genocida. Posljednja je, kako je rekao Dodik, bila kap koja je prelila čašu i predstavila trenutak nakon kojeg više nema povratka.

    – Ovo je posljednji čavao u mrtvačkom kovčegu BiH. Ovdje nemamo više što čekati, poruka je svim Srbima. BiH ne može nakon ovog funkcionirati – rekao je između ostalog Dodik nakon odluke Valentina Inzka.

    Skupština je nakon toga zasjedala a odluka o blokadi bosanskohercegovačkih institucija dok se zakon ne poništi, donesena. Osam mjeseci kasnije, Parlament BiH usvaja zakone s potrebnom entitetskom većinom, a Dodik traži od njemačkog šefa diplomacije, da ubrza kandidatski status BiH.

    Nikada objavljeni

    Jedini referendum koji je održan u RS, bio je onaj o obilježavanju 9. siječnja kao Dana ovog entiteta 2016, kojeg je Ustavni sud BiH godinu dana ranije, u Zakonu o praznicima u dijelu koji se odnosi na datum, proglasio neustavnim. Nakon što je referendum raspisan, Ustavni sud je zabranio njegovo održavanje, ali je i pored toga, i upozorenja međunarodne zajednice u BiH, održan. Međutim, Ustavni sud neustavnim je proglasio rezultate referenduma, koji nikada nisu objavljeni u Službenom glasniku RS, iako je bilo najavljeno da će se to dogoditi, bez obzira na odluku suda.

    Milorad Dodik je i za secesiju i za put BiH u Europskoj uniji, stav je dobrog dijela javnosti. On je i za napredak zemlje ali i za blokadu. Pitanje je samo, što se u datom trenutku nudi kao bolja opcija u pragmatičnom obliku, za opstanak na političkoj sceni.

    Posljednje objavljeno