11.7 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Sve više građana BiH vozi romobile, ali zakonska pravila još ne postoje

    Sve više građana BiH vozi romobile, ali zakonska pravila još ne postoje

    Građani Bosne i Hercegovine sve više traže praktična i brza rješenja za svakodnevno kretanje – uprkos brojnim preprekama i nepostojanju jedinstvenog zakonskog okvira.

    Vožnja električnim romobilima postaje sve popularnija u urbanim sredinama. To nije samo praktičan izbor zbog brzine i ekonomičnosti, već i način da se izbjegnu gradske gužve i problemi s parkiranjem.

    Admir, koji već dvije godine koristi romobil kao primarno prevozno sredstvo, kaže kako ovakav vid prevoza ima mnogo prednosti.

    “Jeftinije je od goriva, lakše, pogotovo ljeti kad su gužve. Lijepo mi je – ne kuham se u autu, trolejbusu, tramvaju. Koristi, top je. Kupiš jednom, struje marku potrošim, ekstra je. Bicikl je zdraviji, bolje ga je voziti, ali ja se na poslu nahodam, pa mi nije do bicikla. Samo da budu oprezni, ja idem ovuda, sve je ocrtano, lagano, stani na semafor, pazi se. Divljaka svakakvih prolijeće, ali definitivno je top”, pojašnjava Admir.

    Povodom Evropske sedmice mobilnosti, koja promoviše promjenu ponašanja u korist aktivne mobilnosti, javnog prevoza i drugih “zelenih” rješenja, N1 je razgovarao s građanima o njihovim svakodnevnim navikama.

    Jedna sagovornica navodi kako je javni prevoz bolja varijanta.

    “I zbog parking mjesta i zbog stvaranja gužve na cesti.”

    Javni gradski prevoz opcija je i za druge.

    “Javni prevoz – jednostavnije je, ne moram se parkirati nigdje, plaćati parking”, ističe druga sagovornica.

    No, nekima je izbor bicikl ili pak pješačenje.

    “Bicikl, ali jako volim da hodam pješke – to je moj izbor. Ali auto je nešto što nam je svima potrebno, mada smatram da je javni prevoz sasvim u redu”, dodaje treća sagovornica.

    Stručnjaci potvrđuju da se trend korištenja malih prevoznih sredstava i javnog prevoza širi, ali upozoravaju na ograničenja.

    “Ukoliko ne radimo druge mjere – legislativne, infrastrukturne – da zapravo podržimo to i unaprijedimo, ostaćemo na i dalje jako niskom procentu. On se povećava, ali je i dalje nizak. Kao što kažu – izgradite i doći će – to važi i za saobraćajnu infrastrukturu. Kakvu infrastrukturu gradimo, takve učesnike i zovemo”, ističe Dragan Kabić, koordinator za Evropsku sedmicu mobilnosti u BiH.

    U tom kontekstu, pravni okvir postaje ključan. Dok je u Republici Srpskoj korištenje električnih romobila regulisano Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima, u Federaciji BiH takav zakon još ne postoji. Vozači romobila tako nemaju jedinstvena pravila niti sigurnosne standarde, što otežava planiranje urbane infrastrukture.

    “Pojavom romobila koji imaju manje točkove, kreću se većom brzinom, imaju veća ubrzanja – zahtijevaju veću preciznost u izvođenju biciklističkih staza. Jedan od primjera su prijelazi s kolnika na trotoar, odnosno pješačke prelaze, gdje vi po pravilu imate nepropisno izvedene ivičnjake na prijelaznim rampama”, pojašnjava Damir Margeta, saobraćajni inžinjer i član udruženja građana Giro di Sarajevo.

    Uprkos postojećim izazovima, sedam gradova iz BiH učestvuje u kampanji Evropske komisije s ciljem podizanja svijesti o održivoj urbanoj mobilnosti.

    Evropska sedmica mobilnosti podsjeća na važnost zdravijih i održivijih načina kretanja. Bicikli postaju sve zastupljeniji, dok romobili još uvijek čekaju jasna pravila – prvi korak ka sigurnijem i efikasnijem saobraćaju.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Građani Bosne i Hercegovine sve više traže praktična i brza rješenja za svakodnevno kretanje – uprkos brojnim preprekama i nepostojanju jedinstvenog zakonskog okvira.

    Vožnja električnim romobilima postaje sve popularnija u urbanim sredinama. To nije samo praktičan izbor zbog brzine i ekonomičnosti, već i način da se izbjegnu gradske gužve i problemi s parkiranjem.

    Admir, koji već dvije godine koristi romobil kao primarno prevozno sredstvo, kaže kako ovakav vid prevoza ima mnogo prednosti.

    “Jeftinije je od goriva, lakše, pogotovo ljeti kad su gužve. Lijepo mi je – ne kuham se u autu, trolejbusu, tramvaju. Koristi, top je. Kupiš jednom, struje marku potrošim, ekstra je. Bicikl je zdraviji, bolje ga je voziti, ali ja se na poslu nahodam, pa mi nije do bicikla. Samo da budu oprezni, ja idem ovuda, sve je ocrtano, lagano, stani na semafor, pazi se. Divljaka svakakvih prolijeće, ali definitivno je top”, pojašnjava Admir.

    Povodom Evropske sedmice mobilnosti, koja promoviše promjenu ponašanja u korist aktivne mobilnosti, javnog prevoza i drugih “zelenih” rješenja, N1 je razgovarao s građanima o njihovim svakodnevnim navikama.

    Jedna sagovornica navodi kako je javni prevoz bolja varijanta.

    “I zbog parking mjesta i zbog stvaranja gužve na cesti.”

    Javni gradski prevoz opcija je i za druge.

    “Javni prevoz – jednostavnije je, ne moram se parkirati nigdje, plaćati parking”, ističe druga sagovornica.

    No, nekima je izbor bicikl ili pak pješačenje.

    “Bicikl, ali jako volim da hodam pješke – to je moj izbor. Ali auto je nešto što nam je svima potrebno, mada smatram da je javni prevoz sasvim u redu”, dodaje treća sagovornica.

    Stručnjaci potvrđuju da se trend korištenja malih prevoznih sredstava i javnog prevoza širi, ali upozoravaju na ograničenja.

    “Ukoliko ne radimo druge mjere – legislativne, infrastrukturne – da zapravo podržimo to i unaprijedimo, ostaćemo na i dalje jako niskom procentu. On se povećava, ali je i dalje nizak. Kao što kažu – izgradite i doći će – to važi i za saobraćajnu infrastrukturu. Kakvu infrastrukturu gradimo, takve učesnike i zovemo”, ističe Dragan Kabić, koordinator za Evropsku sedmicu mobilnosti u BiH.

    U tom kontekstu, pravni okvir postaje ključan. Dok je u Republici Srpskoj korištenje električnih romobila regulisano Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima, u Federaciji BiH takav zakon još ne postoji. Vozači romobila tako nemaju jedinstvena pravila niti sigurnosne standarde, što otežava planiranje urbane infrastrukture.

    “Pojavom romobila koji imaju manje točkove, kreću se većom brzinom, imaju veća ubrzanja – zahtijevaju veću preciznost u izvođenju biciklističkih staza. Jedan od primjera su prijelazi s kolnika na trotoar, odnosno pješačke prelaze, gdje vi po pravilu imate nepropisno izvedene ivičnjake na prijelaznim rampama”, pojašnjava Damir Margeta, saobraćajni inžinjer i član udruženja građana Giro di Sarajevo.

    Uprkos postojećim izazovima, sedam gradova iz BiH učestvuje u kampanji Evropske komisije s ciljem podizanja svijesti o održivoj urbanoj mobilnosti.

    Evropska sedmica mobilnosti podsjeća na važnost zdravijih i održivijih načina kretanja. Bicikli postaju sve zastupljeniji, dok romobili još uvijek čekaju jasna pravila – prvi korak ka sigurnijem i efikasnijem saobraćaju.

    Zenica
    clear sky
    11.7 ° C
    11.7 °
    11.7 °
    85 %
    1kmh
    0 %
    pet
    28 °
    sub
    30 °
    ned
    32 °
    pon
    31 °
    uto
    30 °