Kako će ljudi izgledati u dalekoj budućnosti obično razbuktava maštu pisaca naučne fantastike, ali se uglavnom bave karakteristikama kao što je visina, veličina mozga ili boja kože. Međutim, suptilne promjene u našoj anatomiji danas pokazuju koliko evolucija može biti nepredvidiva.

Prema trenutno zabilježenim trendovima dodatni krvni sud u ruci mogao bi postati uobičajen za samo nekoliko generacija.

Arterija koja privremeno prolazi kroz sredinu podlaktice dok je plod još u materici ne gubi se više tako često kao nekada, prema saznanjima istraživača sa australijskog Univerziteta u Adelaidi.

To znači da danas ima više odraslih osoba koje imaju dodatni kanal vaskularnog tkiva koji prolazi ispod njihovog zgloba nego u prošlosti.

– Anatomi još od 18. vijeka proučavaju prevalencu ove arterije kod odraslih i naša studija pokazuje da se učestalost povećava – navodi profesor Teghan Lucas.

– Prevalenca je bila oko 10 procenata kod ljudi rođenih sredinom 1880-ih u poređenju sa 30 procenata kod onih rođenih krajem 20. vijeka, tako da je to značajno povećanje u prilično kratkom vremenskom periodu, kada je u pitanju evolucija – dodaje profesor.

Srednja arterija se kod svih ljudi formira prilično rano u razvoju ploda i transportuje krv kroz ruke kako bi ishranila njihov sve veći rast. Obično, oko osme sedmice se povlači, prenoseći ovaj zadatak na dva druga krvna suda – radijalnu (koju osjećamo kada mjerimo puls) i ulnarnu arteriju.

Anatomi već duže vrijeme znaju da do ovog odumiranja srednje arterije ne dolazi uvijek i ne u istom periodu. U nekim slučajevima opstaje još dodatnih mjesec dana.

Dešava se da i poslije rođenja i dalje funkcioniše, ponekad prokrvljujući samo podlakticu, a u nekim slučajevima i šaku.

Upoređujući podatke o prevalenci postojanja ovog krvnog suda kod ljudi koji su živjeli u 19. vijeku i onih rođenih u prvoj polovini 20. vijeka, naučnici su došli do zaključka da je treća arterija tri puta učestalija kod odraslih danas nego što je bila prije više od jednog vijeka.

– Ovo povećanje moglo je biti posljedica mutacije gena uključenih u razvoj medijane arterije ili pak, zdravstvenih problema majke tokom trudnoće. A možda su u pitanju i obje stvari – navodi profesor Lucas.

Može se pretpostaviti da će postojana srednja arterija povećati prokrvljenost spretnih prstiju ili podlakticama obezbijedi pouzdan dotok krvi dugo nakon našeg rođenja. Ipak, ako imamo i taj treći krvni sud, također smo izloženi većem riziku od sindroma karpalnog tunela, neprijatnog stanja koje djeluje na nerve šake i umanjuje njihovu sposobnost.

Koji faktori igraju ključnu ulogu u ovim procesima zahtijeva još mnogo više istraživanja, ali šta god da su uzroci, najvjerovatnije da će u budućnosti sve više ljudi imati ovu treću arteriju.

– Ako se ovaj trend nastavi, većina ljudi će imati srednju arteriju u podlaktici do 2100. godine – tvrdi profesor Lucas.

Ovaj brzi porast broja ljudi sa srednjom arterijom kod odraslih ne razlikuje se mnogo od ponovnog pojavljivanja kosti zvane fabella u koljenima odraslih ljudi tri puta češće nego prije jednog vijeka.

Ma koliko ove razlike bile male, te mikroevolucione promjene dovode do velikih varijacija koje definišu našu vrstu i otvaraju pitanje zdravlja i bolesti koje danas ne možemo i da zamislimo.

Kako će ljudi izgledati u dalekoj budućnosti obično razbuktava maštu pisaca naučne fantastike, ali se uglavnom bave karakteristikama kao što je visina, veličina mozga ili boja kože. Međutim, suptilne promjene u našoj anatomiji danas pokazuju koliko evolucija može biti nepredvidiva.

Prema trenutno zabilježenim trendovima dodatni krvni sud u ruci mogao bi postati uobičajen za samo nekoliko generacija.

Arterija koja privremeno prolazi kroz sredinu podlaktice dok je plod još u materici ne gubi se više tako često kao nekada, prema saznanjima istraživača sa australijskog Univerziteta u Adelaidi.

To znači da danas ima više odraslih osoba koje imaju dodatni kanal vaskularnog tkiva koji prolazi ispod njihovog zgloba nego u prošlosti.

– Anatomi još od 18. vijeka proučavaju prevalencu ove arterije kod odraslih i naša studija pokazuje da se učestalost povećava – navodi profesor Teghan Lucas.

– Prevalenca je bila oko 10 procenata kod ljudi rođenih sredinom 1880-ih u poređenju sa 30 procenata kod onih rođenih krajem 20. vijeka, tako da je to značajno povećanje u prilično kratkom vremenskom periodu, kada je u pitanju evolucija – dodaje profesor.

Srednja arterija se kod svih ljudi formira prilično rano u razvoju ploda i transportuje krv kroz ruke kako bi ishranila njihov sve veći rast. Obično, oko osme sedmice se povlači, prenoseći ovaj zadatak na dva druga krvna suda – radijalnu (koju osjećamo kada mjerimo puls) i ulnarnu arteriju.

Anatomi već duže vrijeme znaju da do ovog odumiranja srednje arterije ne dolazi uvijek i ne u istom periodu. U nekim slučajevima opstaje još dodatnih mjesec dana.

Dešava se da i poslije rođenja i dalje funkcioniše, ponekad prokrvljujući samo podlakticu, a u nekim slučajevima i šaku.

Upoređujući podatke o prevalenci postojanja ovog krvnog suda kod ljudi koji su živjeli u 19. vijeku i onih rođenih u prvoj polovini 20. vijeka, naučnici su došli do zaključka da je treća arterija tri puta učestalija kod odraslih danas nego što je bila prije više od jednog vijeka.

– Ovo povećanje moglo je biti posljedica mutacije gena uključenih u razvoj medijane arterije ili pak, zdravstvenih problema majke tokom trudnoće. A možda su u pitanju i obje stvari – navodi profesor Lucas.

Može se pretpostaviti da će postojana srednja arterija povećati prokrvljenost spretnih prstiju ili podlakticama obezbijedi pouzdan dotok krvi dugo nakon našeg rođenja. Ipak, ako imamo i taj treći krvni sud, također smo izloženi većem riziku od sindroma karpalnog tunela, neprijatnog stanja koje djeluje na nerve šake i umanjuje njihovu sposobnost.

Koji faktori igraju ključnu ulogu u ovim procesima zahtijeva još mnogo više istraživanja, ali šta god da su uzroci, najvjerovatnije da će u budućnosti sve više ljudi imati ovu treću arteriju.

– Ako se ovaj trend nastavi, većina ljudi će imati srednju arteriju u podlaktici do 2100. godine – tvrdi profesor Lucas.

Ovaj brzi porast broja ljudi sa srednjom arterijom kod odraslih ne razlikuje se mnogo od ponovnog pojavljivanja kosti zvane fabella u koljenima odraslih ljudi tri puta češće nego prije jednog vijeka.

Ma koliko ove razlike bile male, te mikroevolucione promjene dovode do velikih varijacija koje definišu našu vrstu i otvaraju pitanje zdravlja i bolesti koje danas ne možemo i da zamislimo.