Ulice Stockholma su tihe, ali nisu puste, ljudi su i dalje na terasama kafića u centru grada, a trgovci prodaju cvijeće.

Mladi sjede u parkovima, neki se pri susretu još rukuju i grle.

Nakon duge i mračne skandinavske zime, ni pandemija koronavirusa nije zadržala Šveđane u domovima, iako građani u mnogim dijelovima svijeta ne izlaze iz kuća i, po pravilu, ne mogu naći otvorene restorane ili trgovine ni u doba dana kada im je kretanje dopušteno.

Švedska Vlada nije uvela stroge zabrane ili kazne kao druge zemlje, jer vjeruje da će građani biti odgovorni i disciplinirani i poštovati preporuke o distanciranju od drugih, ili ostati kod kuće ako im nije dobro, piše Hina.

Izuzetak na evopskoj sceni

I oni to zaista i čine. 

Švedske vlasti su savjetovale građanima da primjenjuju socijalno distanciranje, odnosno izbjegavaju tjelesni kontakt s ljudima i da rade od kuće ako je moguće.

Starije od 70 godina pozvale su na samoizolaciju, iz opreza, u njihovim domovima.

U poređenju s drugim državama, koje su mahom uvele restriktivne mjere u borbi protiv pandemije, Švedska je izuzetak, jer je građanima ostavila dosta slobode, uzdajući se u njihovu odgovornost.

U Švedskoj je zabranjeno okupljanje pred šankom u barovima, ali dopušteno je sjedenje za stolovima kafića i restorana.

Srednje škole i fakulteti su zatvoreni, ali predškolske ustanove i osnovne škole rade kao i do sad.

Nekada glavni švedski epidemiolog Johan Giesecke, sada savjetnik Švedske zdravstvene agencije, rekao je da je “Švedska, u najmanju ruku, izuzetak na evopskoj sceni” i dodao da “misli da je to dobro”.

Naveo je da su druge evropske države “napravile političke poteze”, umjesto naučnih.

Mnoge teške sedmice i mjeseci

Koliko bi švedska strategija mogla trajati, za sada se ne zna.

Premijer Stefen Lofven upozorio je u petak da predstoje “mnoge teške sedmice i mjeseci” i da će od tog dana biti zabranjena okupljanja više od 50 ljudi, umjesto 500, kao do tada.

Vlada je upozorila da bi time mogla biti pogođena vjenčanja, sahrane i uskrsna slavlja.

S druge strane, Njemačka i Velika Britanija zabranile su okupljanja više od dvije osobe, s izuzetkom onih koji žive zajedno.

Italija i Francuska su postepeno uvodile sve oštrija ograničenja javnih aktivnosti, da bi na kraju propisale kazne, jer je, prema ocjeni vlasti, previše ljudi ignoriralo preporuke o fizičkom distanciranju od drugih ljudi.

Neki naučnici ipak kritiziraju pristup Švedske zdravstvene agencije kao neodgovoran.

U otvorenom pismu Vladi, oko 2.000 naučnika zatražilo je veću transparentnost i bolje obrazloženje strategije za sprečavanje širenja zaraze.

Profesor medicine Sten Linnarsson navodi da su naučnici zabrinuti, jer nema naučnih dokaza u prilog prihvaćene politike.

‘Ne možemo biti kući cijeli dan’

“To je kao da znate da vam kuća gori, ali odlučite da ćete je gasiti kasnije. To nema nikakvog smisla. A opasnost je, naravno, da izgori cijela kuća”, smatra taj profesor sa Instituta Karolinska.

Međutim, glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell tvrdi da je Vladina politika kakva je sada provediva i efikasnija u zaštiti javnog zdravlja nego što bi bile drastične mjere, poput zatvaranja škola na četiri-pet mjeseci.

U Švedskoj, s oko 10 miliona stanovnika, zaraza koronavirusom potvrđena je do nedjelje navečer kod 3.700 osoba, od kojih je umrlo 110.

Učiteljica u penziji Susanna Moberg (63) navodi da ima povjerenja u Vladu i da vjeruje da švedsko iskustvo s koronavirusom neće biti tako teško kao italijansko.

“Nisam jako zabrinuta. Još nemam 70 godina. Moja djeca nisu bolesna i u nedjelju ćemo ići u restoran. Ne možemo biti kod kuće po cijeli dan”, dodala je Moberg.

Ulice Stockholma su tihe, ali nisu puste, ljudi su i dalje na terasama kafića u centru grada, a trgovci prodaju cvijeće.

Mladi sjede u parkovima, neki se pri susretu još rukuju i grle.

Nakon duge i mračne skandinavske zime, ni pandemija koronavirusa nije zadržala Šveđane u domovima, iako građani u mnogim dijelovima svijeta ne izlaze iz kuća i, po pravilu, ne mogu naći otvorene restorane ili trgovine ni u doba dana kada im je kretanje dopušteno.

Švedska Vlada nije uvela stroge zabrane ili kazne kao druge zemlje, jer vjeruje da će građani biti odgovorni i disciplinirani i poštovati preporuke o distanciranju od drugih, ili ostati kod kuće ako im nije dobro, piše Hina.

Izuzetak na evopskoj sceni

I oni to zaista i čine. 

Švedske vlasti su savjetovale građanima da primjenjuju socijalno distanciranje, odnosno izbjegavaju tjelesni kontakt s ljudima i da rade od kuće ako je moguće.

Starije od 70 godina pozvale su na samoizolaciju, iz opreza, u njihovim domovima.

U poređenju s drugim državama, koje su mahom uvele restriktivne mjere u borbi protiv pandemije, Švedska je izuzetak, jer je građanima ostavila dosta slobode, uzdajući se u njihovu odgovornost.

U Švedskoj je zabranjeno okupljanje pred šankom u barovima, ali dopušteno je sjedenje za stolovima kafića i restorana.

Srednje škole i fakulteti su zatvoreni, ali predškolske ustanove i osnovne škole rade kao i do sad.

Nekada glavni švedski epidemiolog Johan Giesecke, sada savjetnik Švedske zdravstvene agencije, rekao je da je “Švedska, u najmanju ruku, izuzetak na evopskoj sceni” i dodao da “misli da je to dobro”.

Naveo je da su druge evropske države “napravile političke poteze”, umjesto naučnih.

Mnoge teške sedmice i mjeseci

Koliko bi švedska strategija mogla trajati, za sada se ne zna.

Premijer Stefen Lofven upozorio je u petak da predstoje “mnoge teške sedmice i mjeseci” i da će od tog dana biti zabranjena okupljanja više od 50 ljudi, umjesto 500, kao do tada.

Vlada je upozorila da bi time mogla biti pogođena vjenčanja, sahrane i uskrsna slavlja.

S druge strane, Njemačka i Velika Britanija zabranile su okupljanja više od dvije osobe, s izuzetkom onih koji žive zajedno.

Italija i Francuska su postepeno uvodile sve oštrija ograničenja javnih aktivnosti, da bi na kraju propisale kazne, jer je, prema ocjeni vlasti, previše ljudi ignoriralo preporuke o fizičkom distanciranju od drugih ljudi.

Neki naučnici ipak kritiziraju pristup Švedske zdravstvene agencije kao neodgovoran.

U otvorenom pismu Vladi, oko 2.000 naučnika zatražilo je veću transparentnost i bolje obrazloženje strategije za sprečavanje širenja zaraze.

Profesor medicine Sten Linnarsson navodi da su naučnici zabrinuti, jer nema naučnih dokaza u prilog prihvaćene politike.

‘Ne možemo biti kući cijeli dan’

“To je kao da znate da vam kuća gori, ali odlučite da ćete je gasiti kasnije. To nema nikakvog smisla. A opasnost je, naravno, da izgori cijela kuća”, smatra taj profesor sa Instituta Karolinska.

Međutim, glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell tvrdi da je Vladina politika kakva je sada provediva i efikasnija u zaštiti javnog zdravlja nego što bi bile drastične mjere, poput zatvaranja škola na četiri-pet mjeseci.

U Švedskoj, s oko 10 miliona stanovnika, zaraza koronavirusom potvrđena je do nedjelje navečer kod 3.700 osoba, od kojih je umrlo 110.

Učiteljica u penziji Susanna Moberg (63) navodi da ima povjerenja u Vladu i da vjeruje da švedsko iskustvo s koronavirusom neće biti tako teško kao italijansko.

“Nisam jako zabrinuta. Još nemam 70 godina. Moja djeca nisu bolesna i u nedjelju ćemo ići u restoran. Ne možemo biti kod kuće po cijeli dan”, dodala je Moberg.