S prijetećim rastom bakterija otpornih na liječenje, svijet je suočen s ozbiljnim nedostatkom u razvoju novih antibiotika, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u izvješću.

“Antimikrobna rezistencija hitan je medicinski problem u svijetu i ozbiljno ugrožava modernu medicinu”, ističe dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor WHO-a u priopćenju.

“Hitno je potrebno višestruko ulagati u istraživanje i razvoj na području infekcija otpornih na antibiotike, a to uključuje i tuberkulozu”, navodi se u tekstu.

Zdravstvena agencija Ujedinjenih naroda navodi da se klinički razvija 51 novi antibakterijski proizvod za liječenje patogenih agensa otpornih na antibiotike. To uključuje i tuberkulozu i zarazu dijarerom koja je ponekad smrtonosna zbog bakterije Clostridium difficile.

Međutim, među svim tim “kandidatima” za učinkovite antibiotike, “samo ih je osam inovativnih” za koje se smatra da bi mogli poboljašti aktualnu lepezu antibiotika, navodi WHO. Organizacija je u veljači objavila popis 12 obitelji “superbakterija” protiv kojih je hitno potrebno razviti nove antibiotike, osim tuberkuloze koja je prioritet i na godinu ubije 250.000 ljudi.

Među bakterijama uglavnom otpornima na liječenje ističu se Acinetobacter te enterobakterije kao što su Klebsiella i E. coli, koje mogu izazvati teške i često smrtonosne infekcije i prijetnja su napose u bolnicama. Nadalje WHO upozorava da se razvija “vrlo malo” antibiotika u obliku za oralnu uporabu, a upravo je taj oblik “bitan za liječenje infekcija izvan bolnica ili u slučaju ograničenih resursa”.

“Istraživanja o tuberkulozi nisu dostatno financirana”, kaže dr. Mario Raviglione, direktor globalnog programa WHO-a za borbu protiv tuberkuloze. Ističe da je potrebno uložiti više od 800 milijuna dolara na godinu za pronalazak novih lijekova. Prevencija i primjerena uporaba antibiotika (za ljude i životinje) dio je sredstava u borbi protiv te bolesti, napominje WHO.

Bakterije otporne na antibiotike mogle bi usmrtiti 10 milijuna ljudi na godini do 2050., a to znači jednako kao i rak, upozorava skupina međunarodnih stručnjaka osnovana 2014. u Velikoj Britaniji, koja je sastavila nekoliko izvješća o tom pitanju. Ta skupina koju vodi ekonomist Jim O’Neill, upozorava da je nedostatak učinkovitih antibiotika već izazvao 700.000 smrti na godinu, od čega 50.000 u Europi i Sjedinjenim Državama.

S prijetećim rastom bakterija otpornih na liječenje, svijet je suočen s ozbiljnim nedostatkom u razvoju novih antibiotika, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u izvješću.

“Antimikrobna rezistencija hitan je medicinski problem u svijetu i ozbiljno ugrožava modernu medicinu”, ističe dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor WHO-a u priopćenju.

“Hitno je potrebno višestruko ulagati u istraživanje i razvoj na području infekcija otpornih na antibiotike, a to uključuje i tuberkulozu”, navodi se u tekstu.

Zdravstvena agencija Ujedinjenih naroda navodi da se klinički razvija 51 novi antibakterijski proizvod za liječenje patogenih agensa otpornih na antibiotike. To uključuje i tuberkulozu i zarazu dijarerom koja je ponekad smrtonosna zbog bakterije Clostridium difficile.

Međutim, među svim tim “kandidatima” za učinkovite antibiotike, “samo ih je osam inovativnih” za koje se smatra da bi mogli poboljašti aktualnu lepezu antibiotika, navodi WHO. Organizacija je u veljači objavila popis 12 obitelji “superbakterija” protiv kojih je hitno potrebno razviti nove antibiotike, osim tuberkuloze koja je prioritet i na godinu ubije 250.000 ljudi.

Među bakterijama uglavnom otpornima na liječenje ističu se Acinetobacter te enterobakterije kao što su Klebsiella i E. coli, koje mogu izazvati teške i često smrtonosne infekcije i prijetnja su napose u bolnicama. Nadalje WHO upozorava da se razvija “vrlo malo” antibiotika u obliku za oralnu uporabu, a upravo je taj oblik “bitan za liječenje infekcija izvan bolnica ili u slučaju ograničenih resursa”.

“Istraživanja o tuberkulozi nisu dostatno financirana”, kaže dr. Mario Raviglione, direktor globalnog programa WHO-a za borbu protiv tuberkuloze. Ističe da je potrebno uložiti više od 800 milijuna dolara na godinu za pronalazak novih lijekova. Prevencija i primjerena uporaba antibiotika (za ljude i životinje) dio je sredstava u borbi protiv te bolesti, napominje WHO.

Bakterije otporne na antibiotike mogle bi usmrtiti 10 milijuna ljudi na godini do 2050., a to znači jednako kao i rak, upozorava skupina međunarodnih stručnjaka osnovana 2014. u Velikoj Britaniji, koja je sastavila nekoliko izvješća o tom pitanju. Ta skupina koju vodi ekonomist Jim O’Neill, upozorava da je nedostatak učinkovitih antibiotika već izazvao 700.000 smrti na godinu, od čega 50.000 u Europi i Sjedinjenim Državama.