Svake godine drugog četvrtka u mjesecu martu obilježava se Svjetski dan bubrega, s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja zdravlja bubrega i prevencije kronične bubrežne bolesti, koja predstavlja jedan od velikih i rastućih globalnih zdravstvenih izazova.
Prema dostupnim podacima, kronična bolest bubrega pogađa jednu od deset osoba u svijetu, odnosno gotovo 850 miliona ljudi. Bosna i Hercegovina također se suočava s ozbiljnim posljedicama ove bolesti. Procjenjuje se da se oko 3.000 pacijenata u zemlji liječi dijalizom, od čega gotovo 2.000 u Federaciji BiH, a broj oboljelih i dalje raste.
Svake godine u Bosni i Hercegovini umre blizu 400 pacijenata koji su na dijalizi, pri čemu stručnjaci ističu da je značajan broj njih mogao biti transplantiran. Kronična bubrežna bolest često se naziva i “tihim ubicom”, jer u ranim fazama obično ne izaziva bol niti izražene simptome.
Ako se ne poduzmu snažnije mjere prevencije i ranog otkrivanja, procjene Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da bi do 2040. godine ova bolest mogla postati peti najčešći uzrok smrtnosti među nezaraznim bolestima.
Bolest u početku često prolazi neprimijećeno, ali s vremenom može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija. Osim što značajno smanjuje kvalitet života, kronična bubrežna bolest povećava rizik od kardiovaskularnih oboljenja i može dovesti do potpunog zatajenja bubrega. U takvim slučajevima život pacijenata ovisi o terapijama zamjene bubrežne funkcije, poput dijalize ili transplantacije.
Stručnjaci naglašavaju da rano otkrivanje može spasiti živote. Jednostavni i neinvazivni testovi krvi i urina omogućavaju pravovremeno otkrivanje poremećaja u radu bubrega i pokretanje terapije koja može usporiti napredovanje bolesti. Posebna pažnja usmjerena je na rizične skupine, među kojima su osobe s dijabetesom, povišenim krvnim pritiskom, kardiovaskularnim bolestima, pretilošću ili porodičnom historijom bubrežnih oboljenja.
Dodatni izazov predstavljaju i promjene u okolišu. Onečišćenje zraka, toplinski stres, dehidracija i ekstremni vremenski uslovi mogu povećati rizik od razvoja bolesti bubrega i ubrzati njeno napredovanje. Istovremeno, liječenje terminalne faze bolesti, posebno dijaliza, zahtijeva velike količine vode, energije i medicinskog materijala, što dodatno opterećuje okoliš.
Upravo zbog rastuće globalne zabrinutosti, Svjetska zdravstvena organizacija je na 78. skupštini usvojila prvu rezoluciju posvećenu bolestima bubrega, čime je zdravlje bubrega podignuto na nivo globalnog javnozdravstvenog prioriteta. Ovom odlukom Svjetski dan bubrega dodatno je afirmisan kao važan datum za podizanje svijesti i poticanje aktivnosti usmjerenih na prevenciju, rano otkrivanje i dostupnost liječenja.
Iz Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH pozivaju vlade, zdravstvene sisteme, industriju i zajednice da zajednički djeluju kako bi se unaprijedila prevencija i liječenje bubrežnih bolesti. Poseban naglasak stavljen je na primjenu takozvanih osam zlatnih pravila za očuvanje zdravlja bubrega, redovne zdravstvene preglede i uključivanje testiranja na kroničnu bubrežnu bolest u rutinsku zdravstvenu zaštitu rizičnih skupina stanovništva.
