Novčane doznake iz inostranstva prošle godine su iznosile rekordnih 4,16 milijardi KM. Ponovo je dijaspora odigrala ključnu ulogu u ekonomiji. No, ono što se u javnosti manje spominje jeste da naši sugrađani u dijaspori plaćaju poprilične troškove za novčane transakcije, a uz to još i čekaju duže nego što bi trebali da njihove doznake dođu do primatelja.
Zahid Ćatić, član Udruženja „Bošnjački kulturno-sportski centar“ u Geteborgu, prenio je u izjavi za Fokus iskustvo naših ljudi iz dijaspore kada je riječ o uplatama za BiH.
Bankarski kanali i provizije
“Koriste se redovni bankarski kanali, kao i Western Union i Pay Pal. Western Union je užasno skup kada treba ovdje uplatiti gotovinu, a da neko u BiH podigne tu gotovinu. Osim toga, ljudi se žale na razne limite, tj. ograničenja u visini pojedinačnih transakcija. Naprimjer, kada neko hoće kupiti stan ili kuću u BiH i treba prebaciti veću sumu novca, mora to podijeliti u više transakcija kako bi posrednici naplatili proviziju za svaku transakciju posebno”, govori nam Ćatić.
Bosna i Hercegovina bi početkom 2026. godine mogla aplicirati za pridruživanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima – Single Euro Paymant Area (SEPA). Članstvom BiH u SEPA-i građani, ali i preduzeća, kao i institucije, imat će niz benefita pri transferu u eurima.
“U slučaju pristupanja SEPA-i, naknade za međunarodne transakcije između zemalja članica SEPA-e bit će gotovo identične naknadama za domaće transakcije unutar tih zemalja. Trenutno, zbog nepostojanja zajedničkog platnog okvira, naknade za prekogranične transakcije u BiH mogu biti vrlo visoke. Međutim, pristupanjem SEPA-i, očekuje se da će naknade za takve transakcije biti znatno niže, približno onima za domaće transakcije unutar SEPA zone”, kazali su za Fokus iz Centralne banke BiH.
Preciziraju da naknada za istu transakciju u SEPA prostoru obično iznosi između 0,1% i 1% od iznosa transakcije, ovisno o banci i vrsti usluge.
“Dakle, za 100 eura naknada bi mogla biti samo 0,1 eura do maksimalno 1 eura, što je značajno manja naknada u odnosu na trenutne naknade koje BiH ima za međunarodne transfere. Ovaj trend je već primjetan u zemljama koje su članice SEPA-e, poput Hrvatske, gdje naknade za prekogranične transakcije između članica SEPA-e iznose samo nekoliko centi ili eura, ovisno o banci i vrsti usluge”, rekli su nam iz Centralne banke BiH.
SEPA i Plan rasta
Direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica u izjavi za Fokus napominje da trenutno doznake iz inostranstva idu redovnim bankarskim kanalima, odnosno klasičnim ino plaćanjima gdje postoje prilično visoki troškovi realizacije takvih transakcija i sve to traje po nekoliko dana. Isto vrijedi i za plaćanje iz BiH prema inostranstvu.
“Ulaskom BiH u SEPA-u sve ove transakcije će biti realizirane po principu “odmah”. Troškovi takve transakcije su na nivou troškova transakcija unutrašnjeg platnog prometa, možda malo skuplje. Dramatično će doći do pojeftinjenja realizacije ino transakcija s jedne strane, a s druge strane dramatično će se skratiti vrijeme tih transakcija. Naplate faktura i sl. za privredu koja izvozi i uvozi će biti realizovana odmah i značajno će pojeftiniti troškove transakcija”, ističe Ražanica.
No, šta je potrebno da BiH aplicira za članstvo u SEPA-i?
Iz Centralne banke BiH, koja koordinira i vodi proces usklađivanja aktivnosti da bi BiH mogla podnijeti aplikaciju, kažu da ulazak naše države u SEPA-u istovremeno predstavlja i ispunjenje jednog od uslova kada je riječ o Planu rasta za zemlje Zapadnog Balkana.
“Ono što je pred BiH odnosi se na prilagođavanje zakona i regulativa kako bi platni sistem BiH bio u skladu sa standardima EU, ocjenu trenutne povezanosti BiH s EU te unapređenje infrastrukture za sigurne i efikasne platne transakcije. Centralna banka BiH ima ključnu ulogu u postizanju tehničke interoperabilnosti, entiteti i agencije za bankarstvo osiguravaju regulatornu usklađenost, a banke se pripremaju za tehničku i operativnu implementaciju SEPA platnih shema. Sve relevantne institucije u BiH moraju raditi koordinirano kako bi se uskladili sa zahtjevima Evropskog platnog vijeća za pristupanje SEPA području – rekli su nam iz Centralne banke BiH.
Ističu da u prvoj fazi BiH mora ispuniti regulatorne zahtjeve koje Evropsko platno vijeće postavlja za cijelu zemlju.
Naprimjer, kriterij povezanosti ili odnosa s EU podrazumijeva da zemlja mora imati određeni nivo pravne i institucionalne povezanosti s EU, kao i usklađenost s politikama EU u vezi s platnim uslugama i finansijskim transakcijama. To uključuje usklađivanje sa zakonodavstvom EU, kao što su direktive o platnim uslugama.
Nadalje, kako ističu, SEPA omogućava jednostavno i efikasno plaćanje između zemalja članica, stoga je nužno osigurati jednak tretman za sve finansijske institucije u BiH, kao i zaštitu interesa krajnjih korisnika platnih usluga. To uključuje usklađivanje regulativa koje osiguravaju slobodno tržište platnih usluga, bez diskriminacije ili neopravdanih prepreka za banke i druge pružatelje platnih usluga.
Zaštita potrošača i privatnost
“Tu su još i usklađivanje zakona o platnim uslugama, zaštita potrošača i privatnosti podataka, te standardi za upravljanje rizicima u platnim sistemima. Bosna i Hercegovina treba donijeti ili prilagoditi zakone koji omogućavaju sigurnost i efikasnost platnih transakcija. Također, BiH mora omogućiti razvoj tržišta koje je sposobno pružati kvalitetne platne usluge u skladu s međunarodnim standardima, a također i razviti potrebnu infrastrukturu za efikasno upravljanje plaćanjima unutar SEPA prostora. Isto tako, potrebno je osigurati adekvatne zakone i mehanizme koji će omogućiti nadzor i kontrolu nad platnim sistemima kako bi se očuvala sigurnost i povjerenje u SEPA-u – naveli su iz Centralne banke BiH.
Zahid Ćatić kaže kako je svjestan da SEPA sistem garantuje sigurnost transakcija, kao i jednostavnost, te da je pranje novca veoma otežano.
“Kad sam razgovarao s našim ljudima o ovoj temi, mnogi su bili ljuti zašto BiH kasni s tim pridruživanjem. Kako to da za Albaniju sve ide brzo, kao i za Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru itd. Imamo osjećaj da naši političari gledaju “svoja posla” umjesto da se pobrinu za ovako nešto što donosi benefite firmama, građanima pa i samoj državi”, naglašava Ćatić.
Iz Centralne banke kažu da bi BiH dobila dodatni korak prema članstvu u EU, kroz transpoziciju zakonodavstva EU (acquis), što bi povećalo investicijsku klimu, potaknulo rast tržišta kapitala i smanjilo sivu ekonomiju. Također, ulazak u SEPA-u omogućio bi lakše povezivanje s dijasporom, čime bi se stvorile jače kohezije u ekonomiji, potaknula inovacija i digitalizacija finansijskih usluga.
Upitan da li ima objektvnih poteškoća u ispunjavanju uslova koji su potrebni da bi BiH postala članica SEPA-e, direktor Udruženja banaka BiH Edin Ražanica nam je kazao da je struktura BiH, generalno, kompleksna.
Srbija i Crna Gora su u SEPA-i
“Prohodnost određenih zakonskih rješenja, od predlagača do parlamenata, nekad uzima više vremena nego što bi to bilo u jednostavnijim sistemima. To je možda i najveća objektivna poteškoća koju mi vidimo. Dakle, brzina kojom možemo izmjene zakonskih i podzakonskih akata realizirati. Ne bih rekao da postoji neki kočničar u cijelom ovom procesu. Ali, i pored toga, vrlo smo optimistični i smatramo da se sve potrebne zakonske izmjene mogu na vrijeme završiti”, rekao je Ražanica.
Iz Centralne banke BiH po tom pitanju nagašavaju da BiH ima funkcionalan platni sistem, kojim upravlja CBBiH, da su na nacionalnom nivou elektronski sistemi obračuna (kliring) modernizovani, da se koriste IBAN i SWIFT, što je jedan od tehničkih preduslova za SEPA-u. S druge strane, napominju, imajući u vidu složenost ustavnog uređenja BiH, jasno je da pristup SEPA području zahtijeva širok spektar aktivnosti koje zahtijevaju koordiniran pristup svih relevantnih institucija, kako bi se osigurala usklađenost s evropskim standardima i omogućio nesmetan ulazak BiH u SEPA područje.
Fokus je tražio očitovanje i od entitetskih ministarstava finansija, ali do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovore.
Inače, Srbija je od 22. maja zvanično postala članica SEPA-e. Ovim činom postala je 41. članica navedenog Jedinstvenog područja plaćanja u eurima. Doduše, pristupanje finansijskih institucija Srbije platnim shemama SEPA-e trebalo bi se desiti u novembru ove godine. Najraniji datum operativne spremnosti za pružaoce platnih usluga iz Srbije je maj 2026.
Crna Gora je sredinom ovog mjeseca postala prva zemlja u regiji koja je potpuno integrisana u SEPA-u, a još u novembru prošle godine postala je članica SEPA-e. U ovoj državi očekuju da će zbog te činjenice doći i do ekonomskog rasta.
Inače, članice SEPA-e su i 27 zemalja EU, zatim Island, Norveška i Lihtenštajn, kao i Albanija, Andora, Moldavija, Monako, Sjeverna Makedonija, San Marino, Švicarska, Velika Britanija i Vatikan.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
