Potpredsjednik RS-a Ćamil Duraković uložio je žalbu na odluku Tužilaštva Bosne i Hercegovine o neprovođenju istrage zbog oslikavanja murala ratnog Ratka Mladića na zgradi u Banjoj Luci.

Duraković za Detektor kaže kako je uputio žalbu u zakonskom roku, ali da nema još odgovor Tužilaštva Bosne i Hercegovine. On navodi kako im je poslao originalnu fotografiju i fotografiju murala jer je “u naredbi navedeno kako SIPA i Tužilaštvo ne mogu da se snađu”.

“Ja sam naveo u žalbi Tužilaštvu BiH da niko nije negirao, ni gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković. Oni su naveli u izvještaju da bi ispod trebalo pisati da je general Ratko Mladić da bi to bio Mladić. To je baš vrijeđanje inteligencije normalnom čovjeku”, smatra Duraković.

Duraković je početkom oktobra prijavio mural u Banjoj Luci Tužilaštvu BiH, da bi odgovor dobio mjesec dana kasnije, što je objavio na svom Facebook profilu.

“Nije bilo moguće utvrditi da se na oslikanom muralu, bez ikakvog propratnog teksta, u vezi s identifikacijom oslikane osobe, nalazi lik Ratka Mladića, osobe pravomoćno presuđene za počinjeni genocid”, navodi se u obavijesti Tužilaštva BiH upućenoj Durakoviću 10. novembra 2025. godine.

Stanivuković je, odgovarajući na pitanja novinara u Banjoj Luci, rekao da neće ukloniti mural Ratka Mladića.

“Nećemo uklanjati. Dalje…”, kratko je rekao Stanivuković, što je objavljeno na jednom od njegovih profila na društvenim mrežama na videu s muralom lika Mladića.

Zbog genocida i drugih zločina u Bosni i Hercegovini, Mladić, nekadašnji komandant generalštaba vojske RS-a, u Hagu je osuđen na doživotni zatvor.

Valentin Inzko, bivši visoki predstavnik u BiH, nametnuo je izmjene Krivičnog zakona BiH prema kojima je kaznom od šest mjeseci do pet godina moguće kazniti onog ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom.

Kazne su propisane i za imenovanje javnih objekata kao što su ulice, trgovi, parkovi, mostovi, institucije, ustanove, općine ili gradovi, naselja i naseljena mjesta, te se odnosi na one koji na bilo koji način veličaju osobe osuđene pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.

Potpredsjednik RS-a Ćamil Duraković uložio je žalbu na odluku Tužilaštva Bosne i Hercegovine o neprovođenju istrage zbog oslikavanja murala ratnog Ratka Mladića na zgradi u Banjoj Luci.

Duraković za Detektor kaže kako je uputio žalbu u zakonskom roku, ali da nema još odgovor Tužilaštva Bosne i Hercegovine. On navodi kako im je poslao originalnu fotografiju i fotografiju murala jer je “u naredbi navedeno kako SIPA i Tužilaštvo ne mogu da se snađu”.

“Ja sam naveo u žalbi Tužilaštvu BiH da niko nije negirao, ni gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković. Oni su naveli u izvještaju da bi ispod trebalo pisati da je general Ratko Mladić da bi to bio Mladić. To je baš vrijeđanje inteligencije normalnom čovjeku”, smatra Duraković.

Duraković je početkom oktobra prijavio mural u Banjoj Luci Tužilaštvu BiH, da bi odgovor dobio mjesec dana kasnije, što je objavio na svom Facebook profilu.

“Nije bilo moguće utvrditi da se na oslikanom muralu, bez ikakvog propratnog teksta, u vezi s identifikacijom oslikane osobe, nalazi lik Ratka Mladića, osobe pravomoćno presuđene za počinjeni genocid”, navodi se u obavijesti Tužilaštva BiH upućenoj Durakoviću 10. novembra 2025. godine.

Stanivuković je, odgovarajući na pitanja novinara u Banjoj Luci, rekao da neće ukloniti mural Ratka Mladića.

“Nećemo uklanjati. Dalje…”, kratko je rekao Stanivuković, što je objavljeno na jednom od njegovih profila na društvenim mrežama na videu s muralom lika Mladića.

Zbog genocida i drugih zločina u Bosni i Hercegovini, Mladić, nekadašnji komandant generalštaba vojske RS-a, u Hagu je osuđen na doživotni zatvor.

Valentin Inzko, bivši visoki predstavnik u BiH, nametnuo je izmjene Krivičnog zakona BiH prema kojima je kaznom od šest mjeseci do pet godina moguće kazniti onog ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom.

Kazne su propisane i za imenovanje javnih objekata kao što su ulice, trgovi, parkovi, mostovi, institucije, ustanove, općine ili gradovi, naselja i naseljena mjesta, te se odnosi na one koji na bilo koji način veličaju osobe osuđene pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.