Na području Tuzlanskog kantona tokom ove godine izrečena je 571 hitna zaštitna mjera, dok su nadležni sudovi donijeli ukupno 1.401 u slučajevima nasilja u porodici i nad ženama. Ovi podaci potvrđuju rast broja slučajeva u odnosu na raniji period, kao i značajniju primjenu mehanizama zaštite.

Tokom minule tematske sjednice, posvećene mehanizmima zaštite od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u Tuzlanskom kantonu, predstavljeni su zvanični podaci, prema kojima je u toj regiji naše države tokom ove godine izrečena 571 hitna zaštitna mjera, dok su nadležni sudovi donijeli ukupno 1.401 zaštitnu mjeru.

Ovi brojevi ukazuju na aktivniju primjenu odredbi novog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, kao i na činjenicu da žrtve sve češće prijavljuju nasilje i iskazuju veće povjerenje u sistem institucionalne zaštite.

“Upravo 571 hitna zaštitna mjera, koje su izrekle nadležne policijske stanice predstavljaju novinu u odnosu na raniji zakon. Naime, prema ranijem zakonu, takve zaštitne mjere su se mogle donositi samo na osnovu rješenja suda”, kazala je Danijela Huremović, voditeljica sigurne kuće u Tuzli.

Za vrijeme sjednice je naglašeno da novi zakon donosi brže procedure, efikasniju reakciju institucija i širi raspon zaštitnih mjera, čime se značajno unapređuje odgovor na slučajeve nasilja.

Ipak, učesnici su posebno upozorili na kašnjenja u donošenju podzakonskih akata, što otežava punu primjenu zakona i usporava rad pojedinih mehanizama podrške žrtvama.

“Kvalitetan zakon uz efikasan sistem za njegovu provedbu na terenu, je svakako važan mehanizam za zaštitu od nasilja u porodici te od nasilja nad ženama. Jedan od prvih koraka u potpunoj provedbi je i usklađivanje podzakonskih akata, uz sveobuhvatnu edukaciju nosilaca sistema u lancu zaštite žrtava”, istaknula je Hasiba Kurtić, predsjednica Komisije za pravdu, ljudska prava i građanske slobode Skupštine TK.

Navedeno je da je rast broja prijava i mjera važan indikator, jer s jedne strane potvrđuje ozbiljnost i rasprostranjenost problema nasilja u TK, ali i signalizira da sve veći broj žrtava ima hrabrosti potražiti pomoć.

Učesnici tematske sjednice istakli su da je sada ključno ubrzati institucionalnu koordinaciju i hitno finalizirati nedostajuće podzakonske akte, kako bi se osiguralo da novi zakon u potpunosti zaživi.

“Održavanje sjednice dio je širokih, kontinuiranih napora usmjerenih na jačanje mehanizama zaštite i izgradnju stabilnih, funkcionalnih protokola djelovanja u svim slučajevima nasilja u Tuzlanskom kantonu”, naglašeno je.

Inače, sjednicu su organizirale Komisija za jednakopravnost spolova i Komisija za pravdu, ljudska prava i građanske slobode Skupštine Tuzlanskog kantona, u saradnji s misijom OSCE-a u Bosni i Hercegovini.

Iako su bh. mehanizmi unapređeni, iz međunarodnih organizacija upozoravaju da žrtve i dalje nisu dovoljno zaštićene. Zaključili su da slučajevi nasilja u porodici i rodno-zasnovanog nasilja zahtijevaju odlučna djelovanja nadležnih institucija i kontinuiranu političku podršku.

Na području Tuzlanskog kantona tokom ove godine izrečena je 571 hitna zaštitna mjera, dok su nadležni sudovi donijeli ukupno 1.401 u slučajevima nasilja u porodici i nad ženama. Ovi podaci potvrđuju rast broja slučajeva u odnosu na raniji period, kao i značajniju primjenu mehanizama zaštite.

Tokom minule tematske sjednice, posvećene mehanizmima zaštite od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u Tuzlanskom kantonu, predstavljeni su zvanični podaci, prema kojima je u toj regiji naše države tokom ove godine izrečena 571 hitna zaštitna mjera, dok su nadležni sudovi donijeli ukupno 1.401 zaštitnu mjeru.

Ovi brojevi ukazuju na aktivniju primjenu odredbi novog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, kao i na činjenicu da žrtve sve češće prijavljuju nasilje i iskazuju veće povjerenje u sistem institucionalne zaštite.

“Upravo 571 hitna zaštitna mjera, koje su izrekle nadležne policijske stanice predstavljaju novinu u odnosu na raniji zakon. Naime, prema ranijem zakonu, takve zaštitne mjere su se mogle donositi samo na osnovu rješenja suda”, kazala je Danijela Huremović, voditeljica sigurne kuće u Tuzli.

Za vrijeme sjednice je naglašeno da novi zakon donosi brže procedure, efikasniju reakciju institucija i širi raspon zaštitnih mjera, čime se značajno unapređuje odgovor na slučajeve nasilja.

Ipak, učesnici su posebno upozorili na kašnjenja u donošenju podzakonskih akata, što otežava punu primjenu zakona i usporava rad pojedinih mehanizama podrške žrtvama.

“Kvalitetan zakon uz efikasan sistem za njegovu provedbu na terenu, je svakako važan mehanizam za zaštitu od nasilja u porodici te od nasilja nad ženama. Jedan od prvih koraka u potpunoj provedbi je i usklađivanje podzakonskih akata, uz sveobuhvatnu edukaciju nosilaca sistema u lancu zaštite žrtava”, istaknula je Hasiba Kurtić, predsjednica Komisije za pravdu, ljudska prava i građanske slobode Skupštine TK.

Navedeno je da je rast broja prijava i mjera važan indikator, jer s jedne strane potvrđuje ozbiljnost i rasprostranjenost problema nasilja u TK, ali i signalizira da sve veći broj žrtava ima hrabrosti potražiti pomoć.

Učesnici tematske sjednice istakli su da je sada ključno ubrzati institucionalnu koordinaciju i hitno finalizirati nedostajuće podzakonske akte, kako bi se osiguralo da novi zakon u potpunosti zaživi.

“Održavanje sjednice dio je širokih, kontinuiranih napora usmjerenih na jačanje mehanizama zaštite i izgradnju stabilnih, funkcionalnih protokola djelovanja u svim slučajevima nasilja u Tuzlanskom kantonu”, naglašeno je.

Inače, sjednicu su organizirale Komisija za jednakopravnost spolova i Komisija za pravdu, ljudska prava i građanske slobode Skupštine Tuzlanskog kantona, u saradnji s misijom OSCE-a u Bosni i Hercegovini.

Iako su bh. mehanizmi unapređeni, iz međunarodnih organizacija upozoravaju da žrtve i dalje nisu dovoljno zaštićene. Zaključili su da slučajevi nasilja u porodici i rodno-zasnovanog nasilja zahtijevaju odlučna djelovanja nadležnih institucija i kontinuiranu političku podršku.