U Bosni i Hercegovini i narednih dana zadržaće se polje visokog zračnog pritiska uz dotok toplog i vlažnog zraka, što će značajno uticati na vremenske prilike u zemlji.
Prema prognozama, u periodu od 12. do 15. marta očekuje se povećana oblačnost uz povremene slabe padavine. Kiša će uglavnom zahvatiti zapadne, jugozapadne i centralne dijelove Bosne.
Ostatak sedmice obilježiće natprosječno toplo vrijeme za ovo doba godine. Međutim, u drugoj polovini marta postoji mogućnost prodora hladnije polarne zračne mase prema Evropi, što bi moglo donijeti osjetnije zahlađenje na većem dijelu kontinenta. Još uvijek nije sasvim jasno u kojoj mjeri bi taj hladni zrak mogao zahvatiti i područje Bosne i Hercegovine.
Dalji razvoj vremenskih prilika zavisiće od odnosa između toplog zraka koji pristiže s juga i hladne polarne mase sa sjevera. Upravo od tog “sudara” zračnih masa ovisit će hoće li se toplo vrijeme zadržati i u narednom periodu.
Za sada prognoze za narednu sedmicu najavljuju dosta sunčanih intervala uz ugodne dnevne temperature koje bi se kretale oko 17 i 18 stepeni.
Nestabilnije vrijeme očekuje se od 17. marta, kada bi moglo doći do češćih lokalnih pljuskova, posebno u zapadnim, jugozapadnim i južnim dijelovima zemlje.
Do 19. marta jutarnje temperature u Bosni kretat će se između 2 i 6 stepeni, dok će u Hercegovini biti od 6 do 11. Dnevne temperature u Bosni dosezaće do 17, a u Hercegovini do 19 stepeni.
Od 20. marta prognozira se blagi pad temperatura. Jutarnje vrijednosti u Bosni kretat će se od 1 do 5 stepeni, a u Hercegovini od 4 do 9, dok će dnevne temperature u Bosni dosezati do 13, a u Hercegovini do 16 stepeni.
“Polarni vrtlog”
Meteorolozi ističu da bi promjene u stratosferi mogle imati važan uticaj na vremenske prilike u Evropi. Naime, snažan obrat stratosferskih vjetrova ukazuje na moguće slabljenje i konačni raspad polarnog vrtloga, što bi moglo oblikovati vremenske obrasce i u ranom proljeću.
Kako navodi portal Severe Weather Europe, polarni vrtlog predstavlja zimsku cirkulaciju zraka nad sjevernom hemisferom. On ima dva dijela – gornji, koji se nalazi u stratosferi, i donji u troposferi. Snaga i oblik tog sistema određuju koliko će se hladan zrak zadržavati u polarnim područjima ili će se spuštati prema nižim geografskim širinama.
Kada je polarni vrtlog snažan, hladan zrak ostaje uglavnom zarobljen u polarnim regijama, što donosi blaže zime u velikom dijelu Evrope i Sjedinjenih Američkih Država. Kada oslabi, hladne zračne mase lakše se spuštaju prema jugu i donose niže temperature.
Prema dostupnim podacima, obrat stratosferskih vjetrova trebao bi započeti početkom marta. Meteorološki modeli trenutno ukazuju na dva glavna smjera kretanja hladnog zraka.
Jedan bi mogao donijeti hladnije vrijeme preko Kanade prema sjevernim i sjeveroistočnim dijelovima Sjedinjenih Američkih Država, dok bi drugi doprinio formiranju zone visokog pritiska iznad Evrope, što bi na kontinentu moglo uzrokovati temperature više od prosjeka.
Ipak, meteorolozi napominju da bi se situacija mogla promijeniti u zavisnosti od konačnog položaja jezgre polarnog vrtloga iznad Sibira. Ukoliko se ona pomjeri zapadnije, hladnija zračna masa mogla bi lakše prodrijeti prema Evropi.
Trenutni modeli pokazuju da bi sredinom marta toplija zračna masa mogla zahvatiti zapadni, centralni i sjeverni dio Evrope, dok bi krajem mjeseca moglo doći do prodora hladnijeg atlantskog zraka sa zapada i sjeverozapada.
Do takvog razvoja moglo bi doći zbog ponovnog jačanja visokog pritiska nad Grenlandom, što bi omogućilo sistemima niskog pritiska da dublje prodru u Evropu i potisnu topliji zrak prema istoku.
