Porezni obveznici na području Federacije BiH u protekloj godini uplatili su više od 7,345 milijardi KM javnih prihoda, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 14,77 posto, rečeno je na godišnjoj konferenciji za novinare u Poreznoj upravi Federacije BiH u Sarajevu.

Direktor Porezne uprave Federacije BiH Šerif Isović predstavio je rezultate poslovanje i najznačajnije aktivnosti Porezne uprave u prošloj godini, te govorio o problemima u radu ove institucije i prijedlozima za poboljšanje.

U strukturi uplaćenih javnih prihoda najveći dio se odnosi na direktne poreze i doprinose i oni iznose šest milijardi i 509 miliona KM. Najveće povećanje imaju uplate poreza i doprinosa u iznosu višem od 856 miliona KM, a u toj strukturi na doprinose se odnosi povećanje od 643 miliona, a na direktne poreze 213 miliona KM.

Kada je riječ o uplati javnih prihoda po kantonima, Isović je naveo da Kanton Sarajevo i dalje bilježi najveće uplate javnih prihoda u iznosu višem od 2,7 milijarde, slijedi Tuzlanski kanton, dok najmanju uplatu ima Bosanskopodrinjski kanton oko 80 miliona i Posavski oko 79 miliona KM, što je i razumljivo s obzirom na njihovu veličinu.

Isović je naveo da su od 2015. do danas porezni obveznici uplatili čak tri i po milijarde maraka javnih prihoda više nego 2014. godine.

Kada je riječ o broju zaposlenih, Isović je kazao da je Federacija BiH prošlu godinu završila sa 544.345 zaposlenih, što je više za 6.033 zaposlena u odnosu na 2022. godinu. Kanton Sarajevo ima najveći broj zaposlenih, a prati ga Tuzlanski kanton, a najmanje zaposlenih ima Posavski kanton.

“Sa područja Republike Srpske u Federaciji BiH radi 8.387 zaposlenih i sa područja Distrikta Brčko imamo 888 zaposlenih”, rekao je Isović.

Najveći broj zaposlenih u Federaciji BiH, prema njegovim riječima, starosti je između 36 i 66 godina, a ukoliko se posmatra polna struktura 44 posto se odnosi na zaposlene žene, a 56 posto na zaposlene muškarce.

Povećanje broja fiskalnih uređaja za 277,8 posto u odnosu na 2014. godinu, kako je dodao, značajan je pokazatelj smanjenja sive ekonomije. Kako je naveo, u periodu kada je došao na direktorsku poziciju bilo je registrovano 26.607 fiskalnih uređaja, a sada ih ima 100.533.

Kada je riječ o prometu kladionica, Isović je naveo da je on u prošloj godini povećan na 1,7 milijardi KM, a povećan je i broj zaposlenih u toj djelatnosti. U 2023. godini poslovalo je 11 priređivača igara na sreću sa 2.132 uplatna mjesta, 24 automat kluba sa 94 poslovne jedinice, te jedan kasino.

Govoreći o problemima na koje nailaze u radu, Isović je izdvojio da ni na jedan budžet koji se tiče Porezne uprave dosad nije dao saglasnost, te da je neshvatljivo da im je zabranjen prijem zaposlenika koji je odobren budžetom, napominjući da im u prošloj godini nije odobren prijem 89 zaposlenika. Uz nedostatka kadrova, Isović je ukazao i na višemjesečno trajanje konkursnih procedura.

Neki od razlozoga koji su negativno uticali na rad PUFBiH, kako je naveo Isović, jesu neadekvatan zakonski, odnodno pravni okvir, sporo rješavanje žalbi i tužbi, zastarjela struktura organizacije i sistematizacije Porezne uprave Federacije, nedostatak aplikativnih rješenja i zastarjelost informacionog sistema, te elektronska neuvezanost sa registracionim organima, registrima imovine i bankama.

Jedno od pitanja koje, kako je istakao Isović, traži odgovor jeste zašto se ne ulaže u Poreznu upravu FBiH ukoliko se želi efikasnija borba protiv sive ekonomije. Naglasio je da je potrebna reforma Porezne uprave i donošenje novog zakona, kao i to da je dao 11 prijedloga, od kojih je osam ujedno preporuka MMF-a.

“Prva je da Porezna uprava mora imati stepen samostalnosti, a druga preporuka je da o izvještaju o radu PUFBiH glasa parlament, a ne da naši izvještaji završavaju u ladicama”, rekao je Isović.

Porezni obveznici na području Federacije BiH u protekloj godini uplatili su više od 7,345 milijardi KM javnih prihoda, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 14,77 posto, rečeno je na godišnjoj konferenciji za novinare u Poreznoj upravi Federacije BiH u Sarajevu.

Direktor Porezne uprave Federacije BiH Šerif Isović predstavio je rezultate poslovanje i najznačajnije aktivnosti Porezne uprave u prošloj godini, te govorio o problemima u radu ove institucije i prijedlozima za poboljšanje.

U strukturi uplaćenih javnih prihoda najveći dio se odnosi na direktne poreze i doprinose i oni iznose šest milijardi i 509 miliona KM. Najveće povećanje imaju uplate poreza i doprinosa u iznosu višem od 856 miliona KM, a u toj strukturi na doprinose se odnosi povećanje od 643 miliona, a na direktne poreze 213 miliona KM.

Kada je riječ o uplati javnih prihoda po kantonima, Isović je naveo da Kanton Sarajevo i dalje bilježi najveće uplate javnih prihoda u iznosu višem od 2,7 milijarde, slijedi Tuzlanski kanton, dok najmanju uplatu ima Bosanskopodrinjski kanton oko 80 miliona i Posavski oko 79 miliona KM, što je i razumljivo s obzirom na njihovu veličinu.

Isović je naveo da su od 2015. do danas porezni obveznici uplatili čak tri i po milijarde maraka javnih prihoda više nego 2014. godine.

Kada je riječ o broju zaposlenih, Isović je kazao da je Federacija BiH prošlu godinu završila sa 544.345 zaposlenih, što je više za 6.033 zaposlena u odnosu na 2022. godinu. Kanton Sarajevo ima najveći broj zaposlenih, a prati ga Tuzlanski kanton, a najmanje zaposlenih ima Posavski kanton.

“Sa područja Republike Srpske u Federaciji BiH radi 8.387 zaposlenih i sa područja Distrikta Brčko imamo 888 zaposlenih”, rekao je Isović.

Najveći broj zaposlenih u Federaciji BiH, prema njegovim riječima, starosti je između 36 i 66 godina, a ukoliko se posmatra polna struktura 44 posto se odnosi na zaposlene žene, a 56 posto na zaposlene muškarce.

Povećanje broja fiskalnih uređaja za 277,8 posto u odnosu na 2014. godinu, kako je dodao, značajan je pokazatelj smanjenja sive ekonomije. Kako je naveo, u periodu kada je došao na direktorsku poziciju bilo je registrovano 26.607 fiskalnih uređaja, a sada ih ima 100.533.

Kada je riječ o prometu kladionica, Isović je naveo da je on u prošloj godini povećan na 1,7 milijardi KM, a povećan je i broj zaposlenih u toj djelatnosti. U 2023. godini poslovalo je 11 priređivača igara na sreću sa 2.132 uplatna mjesta, 24 automat kluba sa 94 poslovne jedinice, te jedan kasino.

Govoreći o problemima na koje nailaze u radu, Isović je izdvojio da ni na jedan budžet koji se tiče Porezne uprave dosad nije dao saglasnost, te da je neshvatljivo da im je zabranjen prijem zaposlenika koji je odobren budžetom, napominjući da im u prošloj godini nije odobren prijem 89 zaposlenika. Uz nedostatka kadrova, Isović je ukazao i na višemjesečno trajanje konkursnih procedura.

Neki od razlozoga koji su negativno uticali na rad PUFBiH, kako je naveo Isović, jesu neadekvatan zakonski, odnodno pravni okvir, sporo rješavanje žalbi i tužbi, zastarjela struktura organizacije i sistematizacije Porezne uprave Federacije, nedostatak aplikativnih rješenja i zastarjelost informacionog sistema, te elektronska neuvezanost sa registracionim organima, registrima imovine i bankama.

Jedno od pitanja koje, kako je istakao Isović, traži odgovor jeste zašto se ne ulaže u Poreznu upravu FBiH ukoliko se želi efikasnija borba protiv sive ekonomije. Naglasio je da je potrebna reforma Porezne uprave i donošenje novog zakona, kao i to da je dao 11 prijedloga, od kojih je osam ujedno preporuka MMF-a.

“Prva je da Porezna uprava mora imati stepen samostalnosti, a druga preporuka je da o izvještaju o radu PUFBiH glasa parlament, a ne da naši izvještaji završavaju u ladicama”, rekao je Isović.