Prema HALMED-u u Hrvatskoj je 2024. izdano 28 posto više lijekova za dijabetes tipa 2 koji potiču i gubitak težine, semaglutida (Ozempic) i liraglutida (Saxenda), u odnosu na 2023, a za očekivati je daljnji rast zbog Wegovyja, prvog lijeka iz skupine semaglutida odobrenog isključivo za mršavljenje.
Lijekovi s djelatnim tvarima semaglutid i liraglutid pomažu u regulaciji šećera u krvi i smanjenju apetita te se propisuju osobama s indeksom tjelesne mase (BMI) većim od 30 ili od 27 do 29 ako imaju dodatne zdravstvene rizike poput predijabetesa, hipertenzije ili kardiovaskularnih bolesti.
Većina tih lijekova indicirana je za dijabetes tipa 2, a ne za mršavljenje, osim Saxende (liraglutid) i od nedavno dostupnog Wegovya (semaglutid). HALMED ima podatke koliko je pakiranja semaglutida i liraglutida izdano, ali ne i koliko ih se koristi za mršavljenje, a koliko za liječenje dijabetesa.
Povećanje potražnje za njima ne može se povezati s rastom broja oboljelih od dijabetesa jer je, prema podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj 2023. bilo 395.000 dijabetičara, a u 2024. njih 396.000.
Budući da HALMED prati potrošnju lijekova prema djelatnoj tvari, a ne prema zaštićenom nazivu, podaci se odnose na ukupnu potrošnju svih lijekova odobrenih u 2023. i 2024. godini na hrvatskom tržištu sa djelatnim tvarima: semaglutid (Ozempic i Rybelsus) i liraglutid (Saxenda, Victoza i Xultophy).
U 2023. izdano je tako 207.636 pakiranja tih lijekova, uz prihod oko 16,2 miliona eura, dok je 2024. izdano 266.012 pakiranja vrijednih gotovo 21 milion eura, navodi HALMED. Potrošnja je porasla za 28 posto, a prihod za 30 posto.
Lijek Wegovy je u Europskoj uniji odobren 2022. godine, ali je u Hrvatskoj dostupan tek od maja ove godine, pa će HALMED podatke o njegovoj potrošnji imati iduće godine.
U Hrvatskoj se lijekovi na bazi semaglutida i liraglutida za dijabetes djelomično pokrivaju preko HZZO-a uz doplatu pacijenata, dok troškove lijekova namijenjenih isključivo mršavljenju, poput Saxende i Wegovyja, plaćaju u cijelosti potrošači.
Porast posljedica promjena kriterija propisivanja
Specijalistica endokrinologije i dijabetologije Kristina Blaslov iz Doma zdravlja Centar u Zagrebu ističe da je rast potrošnje posljedica promjene kriterija propisivanja.
Objašnjava kako se lijekovi poput semaglutida, dulaglutida, liraglutida i tirzepatida temelje na hormonima iz probavnog trakta, prvenstveno iz tankog crijeva, koji se luče ne samo na unos hrane nego i na miris hrane. Usporavaju pražnjenje želuca, djeluju na mozak preko krvno-moždane barijere i daju osjećaj sitosti, kaže.
Blaslov dodaje da će primjena semaglutida rasti jer se sada propisuje ne samo za dijabetes nego i za debljinu, sniženi su pragovi BMI-ja za dijabetičare i osobe s povećanim kardiovaskularnim rizikom. Smatra ipak da se kod BMI-ja 27 ili 28 prvo treba primijeniti pravilna prehrana i tjelesna aktivnost, a ne odmah ići na lijekove.
Prema podacima HALMED-a, popularniji su lijekovi na bazi semaglutida (Ozempic, Wegovy) nego liraglutida (Saxenda, Victoza). U 2023. izdano je 34.707 pakiranja liraglutida, a 2024. njih 29.582.
“Oba se lijeka daju injekcijom, a semaglutid je jednostavniji jer se daje jednom sedmično, dok se liraglutid primjenjuje svakodnevno”, objašnjava Blaslov veću popularnost semaglutida.
Uz lijekove za mršavljenje važna je pravilna prehrana
“Debljina je povezana s većim rizikom od moždanog i srčanog udara te smanjenom pokretljivošću. Lijekovi ubrzavaju gubitak težine, ali važno je da pacijenti nauče i usvoje temeljne mjere jer pravilna prehrana i tri obroka dnevno sprječavaju povratak kilograma nakon prestanka terapije”, upozorava Blaslov. Napominje i da kod duže primjene lijekova za mršavljenje može doći do tzv. platoa, kada se kilogrami ne smanjuju, što se rješava promjenom lijeka.
S Blaslov se se slaže i nutricionistica s KBC-a Zagreb prof. Darija Vranešić Bender koja ističe da ti lijekovi nisu zamjena za pravilnu prehranu.
“Agonisti receptora glukagonu sličnog peptida-1 (GLP-1) u posljednjih su nekoliko godina korjenito promijenili pristup liječenju debljine. Terapija GLP-1 agonistima, poput semaglutida, značajno smanjuje apetit i ukupni unos hrane, što rezultira gubitkom tjelesne mase. Prema brojnim kliničkim istraživanjima dolazi do gubitka od pet do 20 posto ukupne tjelesne mase. Ta moćna terapija u novije vrijeme je pomogla brojnim našim pacijentima koji nisu uspijevali smršaviti i kontinuirano su se vrtjeli u začaranom krugu pokušaja i neuspjeha”, kaže Vranešić Bender.
Naglašava da je cilj izgubiti kilograme uz očuvanje zdravlja, mišićne mase i gustoće kostiju.
Uprkos lijeku treba unositi dovoljno kalorija
Preporučuje prehranu visoke nutritivne gustoće, a smanjene energetske vrijednosti, s dovoljno proteina iz ribe, jaja, mliječnih proizvoda i mahunarki, povrća i cjelovitih žitarica. Upozorava na važnost unosa vlakana i tekućine za urednu probavu.
Kao najveće pogreške kod osoba na terapiji lijekovima za mršavljenje navodi unos premalo kalorija – manje od 1200 kcal dnevno kod žena i 1800 kod muškaraca – što dovodi do iscrpljenosti, gubitka mišićne mase i deficita nutrijenata.
“Nutritivne manjkove mogu dodatno pogoršati gastrointestinalne nuspojave lijekova”, rekla je Vranešić Bender.
Druga česta pogreška je preskakanje obroka.
“Mnogi misle da ne moraju jesti jer nemaju apetit kada koriste lijekove, ali time riskiraju nutritivne nedostatke. Neki nastavljaju i s lošim prehrambenim navikama, vjerujući da lijek sam rješava problem debljine. To dugoročno vodi povratku kilograma“, kaže.
“Nakon prestanka terapije, kilogrami se u većini slučajeva vraćaju upravo zato što nisu usvojene zdrave navike”, zaključuje Vranešić Bender.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
