Kako do obrazovanja, zaposlenja, zdravstvene zaštite – pitanja su na koja su odgovore nedavno u Mostaru u sklopu pripreme novih akcionih planova za rješavanje romske problematike potražili predstavnici udruženja Kali Sara i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, piše u današnjem izdanju Oslobođenja.

U proces obrazovanja danas je uključeno oko 45 posto romske djece. Institucionalni pristup pomoći pri obrazovanju Roma je daleko od zadovoljavajućeg.

Tačan broj Roma u Mostaru nije poznat, a u Centru za socijalni rad raspolažu ciframa iz prošlosti, tvrdeći da je stvarni broj znatno veći od službenog, s obzirom na to da je Mostar plodno tlo za prosjačenje i grad u koji se u posljednje vrijeme “slila rijeka” iz Sarajeva, Kaknja i Zenice.

“Nedavno smo na pitanje postavljeno Romkinji, koja je u Mostar preselila iz Zenice, zbog čega je to uradila, dobili odgovor da su kontejneri i kante za otpatke u Mostaru ‘još puni za razliku od Zenice'”, kazala je za Oslobođenje Emina Mehić iz Centra za socijalni rad Mostar.

Problemi sa kojima se suočavaju Romi iz Mostara jednaki su problemima ostalih Roma u BiH. Najveći problem sa kojim se suočavaju osobe koje im nastoje pomoći je izbjegavanje komunikacije i saradnje od Roma.

“Riječ je o populaciji koja je sve veća, pa su samim tim i problemi s kojima se susreću, ali i problemi s kojima se susrećemo mi koji radimo s njima. Većina ih odbija slati djecu u škole, posebnu djecu uzrasta preko deset godina, a izbjegavaju i prilike za zaposlenje, okrećući se prosjačenju i prikupljanju sekundarnih sirovina. Problem je i što Romi vrlo rano stupaju u brakove”, kaže Mehić.

Centar za socijalni rad Mostar nedavno je u saradnji s Gradskom upravom proveo projekat podrške djeci zatečenoj u prosjačenju. Cilj projekta, prema riječima uposlenice Centra Antonije Novak, bio je podrška kroz suzbijanje negativnih aspekata za život djece.

“Organizirali smo radionicu za djecu i roditelje, s ciljem da ih informiramo o pravima koja mogu ostvariti. Veliki broj porodica kasnije je ostvario pravo na zdravstveno osiguranje djece, kao i novčane naknade”, kazala je Novak.

Kompletan članak pročitajte u današnjem izdanju Oslobođenja.

Kako do obrazovanja, zaposlenja, zdravstvene zaštite – pitanja su na koja su odgovore nedavno u Mostaru u sklopu pripreme novih akcionih planova za rješavanje romske problematike potražili predstavnici udruženja Kali Sara i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, piše u današnjem izdanju Oslobođenja.

U proces obrazovanja danas je uključeno oko 45 posto romske djece. Institucionalni pristup pomoći pri obrazovanju Roma je daleko od zadovoljavajućeg.

Tačan broj Roma u Mostaru nije poznat, a u Centru za socijalni rad raspolažu ciframa iz prošlosti, tvrdeći da je stvarni broj znatno veći od službenog, s obzirom na to da je Mostar plodno tlo za prosjačenje i grad u koji se u posljednje vrijeme “slila rijeka” iz Sarajeva, Kaknja i Zenice.

“Nedavno smo na pitanje postavljeno Romkinji, koja je u Mostar preselila iz Zenice, zbog čega je to uradila, dobili odgovor da su kontejneri i kante za otpatke u Mostaru ‘još puni za razliku od Zenice'”, kazala je za Oslobođenje Emina Mehić iz Centra za socijalni rad Mostar.

Problemi sa kojima se suočavaju Romi iz Mostara jednaki su problemima ostalih Roma u BiH. Najveći problem sa kojim se suočavaju osobe koje im nastoje pomoći je izbjegavanje komunikacije i saradnje od Roma.

“Riječ je o populaciji koja je sve veća, pa su samim tim i problemi s kojima se susreću, ali i problemi s kojima se susrećemo mi koji radimo s njima. Većina ih odbija slati djecu u škole, posebnu djecu uzrasta preko deset godina, a izbjegavaju i prilike za zaposlenje, okrećući se prosjačenju i prikupljanju sekundarnih sirovina. Problem je i što Romi vrlo rano stupaju u brakove”, kaže Mehić.

Centar za socijalni rad Mostar nedavno je u saradnji s Gradskom upravom proveo projekat podrške djeci zatečenoj u prosjačenju. Cilj projekta, prema riječima uposlenice Centra Antonije Novak, bio je podrška kroz suzbijanje negativnih aspekata za život djece.

“Organizirali smo radionicu za djecu i roditelje, s ciljem da ih informiramo o pravima koja mogu ostvariti. Veliki broj porodica kasnije je ostvario pravo na zdravstveno osiguranje djece, kao i novčane naknade”, kazala je Novak.

Kompletan članak pročitajte u današnjem izdanju Oslobođenja.