Pomjeranje kazaljki na satu dešava se dva puta godišnje – posljednjeg vikenda u martu prelazimo na ljetno računanje vremena, dok posljednjeg vikenda u oktobru počinje zimsko računanje vremena.
Ljetno računanje vremena 2024. godine počinje u nedjelju, 31. marta. Tada ćemo, u noći između subote i nedjelje, kazaljke pomjeriti za jedan sat unaprijed, dakle sa 2 na 3 sata. Te noći ćemo spavati sat vremena manje, ali će dan biti duži.
Zašto je uvedeno ljetno vrijeme?
Osnovna ideja je bila da se bolje iskoristi dnevna svjetlost.
Ljeti kada su duži dani, pomjera se sat tako da se jedan jutarnji sat “ukrade” i doda večeri – kako bi mrak pao kasnije.
To je, najprije, smislio američki političar i naučnik Benjamin Franklin, davne 1784. godine.
Naime, objavio je esej u kojem je predlagao da ljudi ranije ustaju i tako uštede na svijećama. Slična ideja je pala na pamet i pra-pra-pradedi pjevača grupe Coldplay Chris Martina – Williamu Willetu 1907. godine. On je objasnio da mu je to sinulo kada je tokom ljetnjeg jahanja ujutro primijetio koliko je zavjesa još spušteno.
Ipak, nije doživio da to vidi u Velikoj Britaniji.
Ljetno računanje vremena prva je uvela Njemačka 1916. godine, a nekoliko sedmica kasnije i Velika Britanija.
Ljetno vrijeme je u tadašnju Saveznu Federativnu Republiku Jugoslaviju stiglo, prvi put, tek 27. marta 1983. godine.
Danas na svijetu čak 110 od 192 države koristi ljetno računanje vremena, a ono se ne koristi u Kini, Japanu, Južnoj Koreji i širom afričkog kontinenta.
Većina zemalja koje ga koriste su u Europi i Sjevernoj Americi.
Kako ono utiče na zdravlje ljudi?
Pojedine naučne studije pokazale su da promjene sata imaju negativne efekte na zdravlje ljudi. U studiji Evropske komisije navodi se da bi “efekat na bioritam ljudi mogao da bude ozbiljniji nego što se prvobitno mislilo”.
Smatra se da to može dovesti do poremećaja sna, ali i povećanog broja srčanih udara i kardiovaskularnih problema. Dalje, to može uticati na porast broja saobraćajnih nezgoda.
Također, pomjeranje kazaljki na satu podrazumijeva da djeca u jesenjim mjesecima ujutro kreću u školu po mraku, što može biti opasno.
Na drugoj strani, eksperti Dženifer Dolijak i Nikolas Sanders navode da se najveći broj uličnih zločina dogodi tokom popodneva između 17 i 20 sati i preporučuju ljetno računanje vremena. Oni smatraju da više prirodnog svjetla u tom periodu može da pomogne žrtvama i prolaznicima da uvide moguće prijetnje, kao i da kasnije identifikuju počinioce.
