U svijetu ima više od 40 miliona robova

Objavljeno prije 3 mjeseca

Nedavno otkriće prodaje afričkih migranata u Tripoliju nije izoliran slučaj: više od 40 miliona osoba u svijetu, od kojih četvrtina djece, trenutno su robovi, po studiji provedenoj 2016.

Pojam modernog ropstva odnosi se na prisilni rad, kojim je obuhvaćeno 25 miliona osoba, i prisilni brak (15 miliona). No te su brojke nesumnjivo više u stvarnosti, ističu Svjetska organizacija za rad, Međunarodna organizacija za migracije i skupina za zaštitu prava ljudi Walk free Foundation koje su zajednički provele istraživanje.

Oko 25 miliona osoba su prisilni radnici većinom kod privatnih poduzetnika (četvrtina) ali i u tvornicama, na gradilištima, na poljima. Istraživanje citira primjer 600 ribara držanih na plovilima u indonezijskim vodama dugi niz godina.

Više od polovice robova vezani su dugovima. No, mogu biti vezani za izrabljivače jer su drogirani, potplaćeni, tjelesno zlostavljani ili jednostavno predaleko od svojih domova da bi se oslobodili.

Među prisilnim radnicima, oko pet miliona osoba primorano je prostituirati se a malo više od četiri miliona žrtve su rada koje im nameće njihova zemlja (obavezan rad u zatvoru, zloporaba regrutiranja…)

Žene i djevojke čine 71 posto robova ili gotovo 29 miliona osoba. Svaka četvrta žrtva modernog ropstva je dijete, što je oko 10 miliona pojedinaca.

Približno 15,4 miliona osoba vjenčano je protiv svoje volje. Više od trećine ima manje od 18 godina i tada se praktično radi isključivo o ženama. Ta vrsta ropstva naročito je raširena u Africi i Aziji.

Žene predstavljaju 99 posto žrtava prisilnog rada u prostituciji.

Šezdeset dva posto slučajeva “modernog ropstva” otkriveno je u Aziji i na Pacifiku. To je područje prvo po broju žrtava, bilo seksualnog iskorištavanja (73 posto) ili prisilnih brakova (55 posto).

No, u Africi su prisilni brakovi najčešći (4,6 na 1000 osoba), to jest dvaput više od svjetske učestalosti (2,1 na 1000).

“Nekoliko istraživanja jasno su utvrdila povezanost između migracija i trgovine ljudima”, ističe studija