21.4 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    broken clouds
    21.4 ° C
    21.4 °
    21.4 °
    90 %
    1.4kmh
    77 %
    pon
    20 °
    uto
    32 °
    sri
    27 °
    čet
    28 °
    pet
    21 °

    U ZDK-u ukazuju na potrebu revidiranja spiska lektira

    U ZDK-u ukazuju na potrebu revidiranja spiska lektira

    Da naše školstvo treba ozbiljnu reformu to već odavno znamo. Djeca u školama i dalje čitaju lektire koje su „kao obavezne“ postavljene, pa neke čak i prije 50 godina.

    Ministrstvo obrazovanja ZDK-a uradilo je prijedlog kurikuralne reforme za osnovnu i srednju školu. Otvorena je mogućnost da se prvi put nakon 20 godina ozbiljno revidira lektirni program.

    Predstavnici javnih biblioteka iz ZDK-a i književnika ozbiljno ukazuju nadležnoj komisiji da ima dovoljno vremena da se napravi revizija i izmjena lektira u procesu reformi školstva.

    – Primjetio sam da nema naših bh. pisaca, nema pisaca Hrvata iz BiH, ima puno pisaca koji su iz Zagreba, nema djela koja govore o srednjovjekovnoj Bosni – navodi Senad Čišija, direktor Gradske biblioteke Kakanj.

    – Ta komisija bi morala da pročita makar nagrađene knjige, na nekoliko recentnih književnih konkursa regionalnih, državnih ili federalnih – ističe književnik Adnadin Jašarević.

    I tako bi članovi komisije koji odlučuju o tome šta će djeca čitati umjesto da pročitaju stotine knjiga mogli pročitati one koje su već prošle prvu selekciju, te među nagrađenim uzeli najbolje. Jasno bez dileme, stručnjaci ukazuju i na to, da  bi se u okviru lektirnog programa moralo naći više djela koja govore o srednjovjekovnoj Bosni. Stručno, bez politikanstva. U protivnom gubimo identitet i još mnogo više.

    – Bosna kao država postoji od srednjeg vijeka i tu nema šta da se priča i  raspravlja. Ako ko više voli Turke, Austrijance ili kraljevinu SHS to je njegov problem, neka se vrati u prošlost i nek se igra tamo u to doba i nek se bavi nižerazrednom populističkom politikom i uglavnom nacionalističkom – poručuje Jašarević.

    – Ako mi profulamo ovdje onda nam govore o knezu Lazaru, kraljici Simonidi, Frankopanu i naša djeca neće znati odakle su, svoju povijest – upozorava Čišija.

    Pozivaju profesore maternjeg jezika, pisce, pedagoge i relevantne stručnjake da se ozbiljno uključe u javnu raspravu. 

    S obzirom na to da se radi o kurikulumu za narednu školsku godinu, ima dovoljno vremena da se pripremi novi spisak lektira da kasnije ne bismo žalili kada nam drugi uređuju državu, sistem, školstvo.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Da naše školstvo treba ozbiljnu reformu to već odavno znamo. Djeca u školama i dalje čitaju lektire koje su „kao obavezne“ postavljene, pa neke čak i prije 50 godina.

    Ministrstvo obrazovanja ZDK-a uradilo je prijedlog kurikuralne reforme za osnovnu i srednju školu. Otvorena je mogućnost da se prvi put nakon 20 godina ozbiljno revidira lektirni program.

    Predstavnici javnih biblioteka iz ZDK-a i književnika ozbiljno ukazuju nadležnoj komisiji da ima dovoljno vremena da se napravi revizija i izmjena lektira u procesu reformi školstva.

    – Primjetio sam da nema naših bh. pisaca, nema pisaca Hrvata iz BiH, ima puno pisaca koji su iz Zagreba, nema djela koja govore o srednjovjekovnoj Bosni – navodi Senad Čišija, direktor Gradske biblioteke Kakanj.

    – Ta komisija bi morala da pročita makar nagrađene knjige, na nekoliko recentnih književnih konkursa regionalnih, državnih ili federalnih – ističe književnik Adnadin Jašarević.

    I tako bi članovi komisije koji odlučuju o tome šta će djeca čitati umjesto da pročitaju stotine knjiga mogli pročitati one koje su već prošle prvu selekciju, te među nagrađenim uzeli najbolje. Jasno bez dileme, stručnjaci ukazuju i na to, da  bi se u okviru lektirnog programa moralo naći više djela koja govore o srednjovjekovnoj Bosni. Stručno, bez politikanstva. U protivnom gubimo identitet i još mnogo više.

    – Bosna kao država postoji od srednjeg vijeka i tu nema šta da se priča i  raspravlja. Ako ko više voli Turke, Austrijance ili kraljevinu SHS to je njegov problem, neka se vrati u prošlost i nek se igra tamo u to doba i nek se bavi nižerazrednom populističkom politikom i uglavnom nacionalističkom – poručuje Jašarević.

    – Ako mi profulamo ovdje onda nam govore o knezu Lazaru, kraljici Simonidi, Frankopanu i naša djeca neće znati odakle su, svoju povijest – upozorava Čišija.

    Pozivaju profesore maternjeg jezika, pisce, pedagoge i relevantne stručnjake da se ozbiljno uključe u javnu raspravu. 

    S obzirom na to da se radi o kurikulumu za narednu školsku godinu, ima dovoljno vremena da se pripremi novi spisak lektira da kasnije ne bismo žalili kada nam drugi uređuju državu, sistem, školstvo.

    Posljednje objavljeno