Ukrajinski mediji, funkcioneri, kao i simpatizeri, bjeloruske agencije u egzilu i drugi medijski i ratno-politički uposlenici posljednjih nekoliko dana intezivirali su priču o napadu Krima taktičkim balističkim raketama ATACMS blok II b i IV. Dok Kijev preti Moskva najavljuje surovu osvetu.
Naime, priča o tome kako Kijev planira napad na Krim figurira duže vrijeme, nekih mjesec dana. Da sve nije puka propaganda vidljivo je iz toga što je Crnomorska flota evakuisala sa Krima svoje kapitalne brodove što dalje od poluostrva.
Takođe, da se nešto dešava svjedoče i snimci komercijalnih satelita koji su uočili veliki broj lovačkih aviona kako nadlijeću sam Krečki most (poznat i kao Krimski most) i njegovu okolinu, kao i iznad luke Sevastopolj. To ukazuje prema tvrdnjama zapadnih analitičara da Rusija veoma ozbiljno uzima prijetnje Kijeva o napadu na Krečki most.
Scenario napad
Od početka rata Ukrajina je težila da uzvrati udar na ciljeve na Krimu. Međutim zbog nedostatka raketa velikog dometa to je bilo nemoguće. Uslovi koliko toliki stvorili su se britanskom i danskom donacijom protivbrodskih raketa velikog dometa AGM-84 Harpun. Posebno od napada na tri naftne platforme, kada je utvrđeno za njih iskorištene protivbrodske krstareće rakete tipa Neptun (modifikovana sovjetska raketa H-35U). Odmah poslije toga Arestovič, medijski savjetnik ukrajinskog predsjednika Zelenskog je slavodobitno najavio da bi sljedeća meta mogla da bude Krečki most. Po vokaciji odmah je nekoliko penzionisanih generala SAD među kojima je i general Bridlav nekadašnji komandant američkih snaga u Evropi i NATO govorio da Ukrajina mora napasti Krečki most.
Poslije napada na naftne platforme ruska strana nije gubila vrijeme, pa je oko mosta postavila nekoliko plutajućih platformi sa dimnim kutijama. Takođe u dva navrata izvedena je vježba zadimljavanja mosta kako bi se rakete lansirane na most skrenule sa putanje. Takođe oko mosta pojačana je i PVO zaštita da se izvede presretanje.
Koliko je stvar bila ozbiljna, govori i informacija da su ruski funkcioneri nekoliko puta govorili o odmazdi ako se to zaista dogodi.
Uslijedilo je kraće zatišije, a onda priča ne preko funkcionera i penzionisanih oficira i generala SAD i članica NATO, nego preko društvenih mreža počela ponovo da se lansira teza o napadu na Krim.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
