Zbog niske kalorične vrijednosti umjetni zaslađivači preporučuju se osobama koje su na dijeti, onima s prekomjernom težinom i osobama koje boluju od dijabetesa, no nedavna studija australskih znanstvenika pokazala je da zamjenski zaslađivači zapravo stimuliraju apetit i potiču na konzumaciju dodatnih 30 posto kalorija kroz hranu.

Znanstvenici sa Sydneyskog sveučilišta prvi su put istražili utjecaj umjetnih zaslađivača na mozak životinja i ljudi. Milijarde ljudi u svijetu redovito koriste sukralozu, umjetno sladilo niske kalorične vrijednosti. Većina takvih sladila dobiva se iz saharoze, a među najpoznatijima su aspartam, acesulfam kalij, neotam, natrijev ciklamat i saharin, prenosi Hina.

Testiranja provedena na muhama, kojima su tijekom pet dana davana umjetna sladila, pokazala su da su ovi insekti nakon kronične izloženosti zaslađivačima, bili hiperaktivni, da su patili od insomnije, od netolerancije na glukozu, da su imali veću potrebu za slatkim, kao i pojačan apetit te su konzumirali više kalorija.

Znanstvenici su ustanovili da umjetna sladila mijenjaju način na koji mozak percipira okus slatkog na razini centara za nagrađivanje – pojačavao ga je, stvorivši neravnotežu između razine ‘pravog šećera’ i razine glukoze, što je organizam poticalo na konzumiranje još više šećera.

Kada konzumiramo ‘pravi šećer’ u mozgu se oslobađa dopamin, a u krvi raste razina glukoze. U slučaju umjetnih sladila, dopamin potiče osjet ugode, no s obzirom na to da zaslađivači ne sadrže šećer ne raste razina glukoze u krvi, zbog čega organizam kao nadoknadu traži kalorije iz hrane. Rezultati testa bili su isti kod štakora, a objavljeni su u časopisu ‘Cell Metabolism’.

Zbog niske kalorične vrijednosti umjetni zaslađivači preporučuju se osobama koje su na dijeti, onima s prekomjernom težinom i osobama koje boluju od dijabetesa, no nedavna studija australskih znanstvenika pokazala je da zamjenski zaslađivači zapravo stimuliraju apetit i potiču na konzumaciju dodatnih 30 posto kalorija kroz hranu.

Znanstvenici sa Sydneyskog sveučilišta prvi su put istražili utjecaj umjetnih zaslađivača na mozak životinja i ljudi. Milijarde ljudi u svijetu redovito koriste sukralozu, umjetno sladilo niske kalorične vrijednosti. Većina takvih sladila dobiva se iz saharoze, a među najpoznatijima su aspartam, acesulfam kalij, neotam, natrijev ciklamat i saharin, prenosi Hina.

Testiranja provedena na muhama, kojima su tijekom pet dana davana umjetna sladila, pokazala su da su ovi insekti nakon kronične izloženosti zaslađivačima, bili hiperaktivni, da su patili od insomnije, od netolerancije na glukozu, da su imali veću potrebu za slatkim, kao i pojačan apetit te su konzumirali više kalorija.

Znanstvenici su ustanovili da umjetna sladila mijenjaju način na koji mozak percipira okus slatkog na razini centara za nagrađivanje – pojačavao ga je, stvorivši neravnotežu između razine ‘pravog šećera’ i razine glukoze, što je organizam poticalo na konzumiranje još više šećera.

Kada konzumiramo ‘pravi šećer’ u mozgu se oslobađa dopamin, a u krvi raste razina glukoze. U slučaju umjetnih sladila, dopamin potiče osjet ugode, no s obzirom na to da zaslađivači ne sadrže šećer ne raste razina glukoze u krvi, zbog čega organizam kao nadoknadu traži kalorije iz hrane. Rezultati testa bili su isti kod štakora, a objavljeni su u časopisu ‘Cell Metabolism’.