U našem sistemu javnog zdravstva postoje specijalizovane službe i stručnjaci koji godinama uspješno provode programe otkrivanja, praćenja i liječenja tuberkuloze.

Ipak, najveći izazov ostaje da se obezbijedi da svaki pacijent dobije pravovremenu dijagnozu i terapiju te da građani budu svjesni simptoma (dugotrajan kašalj, gubitak težine, noćno znojenje, povišena temperatura) i na vrijeme potraže pomoć.

Šefica Odjeljenja za tuberkulozu i rezistentnu tuberkulozu Klinike za plućne bolesti i TBC ‘Podhrastovi’ Danina Dohranović-Tafro kazala je to za Fenu te istaknula posebnu pažnju stručnjaka na porast broja oboljelih među mlađom populacijom što se povezuje s učestalom upotrebom nargila.

“Zajedničko korištenje nargile, zbog slabog održavanja higijene i razmjene usnika, olakšava prijenos bakterije Mycobacterium tuberculosis i povećava rizik od širenja bolesti u zajednici”, istaknula je prim. dr Dohranović-Tafro.

Naglašava da je tuberkuloza izlječiva bolest, pod uslovom da pacijent dobije pravovremenu dijagnozu i redovno se liječi propisanom terapijom. Liječenje se provodi po tzv. direktno opserviranom kratkotrajnom režimu i traje šest mjeseci, ako se radi o prvom razboljevanju odnosno osam mjeseci ukoliko se radi o recidivu bolesti (ako se bolest javila drugi ili treći put). U Bosni i Hercegovini terapija protiv tuberkuloze je dostupna i besplatna, u javnim zdravstvenim ustanovama. Stručnjaci kontinuirano prate pacijente, da bi se osiguralo izlječenje i spriječilo širenje bolesti.

“Međutim, proteklih godina zabilježen je problem sa nabavkom i povremeni nedostatak antituberkulotika. I zato, uprkos tome što se tuberkuloza može liječiti i izliječiti, borba protiv te zarazne bolesti zahtijeva zajednički napor zdravstvenih radnika, institucija i samih građana”, istaknula je.

Dohranović-Tafro podsjeća da je tuberkuloza zarazna bolest, izaziva je bakterija Mycobacterium tuberculosis. Bolest se najčešće manifestuje na plućima, a može da zahvati i druge organe (mozak, moždane opne, bubrege,kosti, jajnike,crijeva itd.).

Prenosi se preko sitnih čestica koje bolesnik iskašljava u spoljašnju sredinu, pa je zarazan samo oboljeli od plućne tuberkuloze. Zaraza ne znači i bolest, svega se deset posto onih koji se inficiraju i razboli od aktivne tuberkuloze.

“Da li će doći do zaražavanja i obolijevanja zavisi od samog uzročnika (njegove zaraznosti), ali i od otpornosti organizma koji dolazi u kontakt s bacilom. Od tuberkuloze najčešće obolijevaju (rizične grupe) ljudi u bliskom i dugotrajnom kontaktu sa oboljelima (kućanstva, domovi za starije…), osobe sa oslabljenim imunitetom (HIV, dugotrajni kortikosteroidi, dijabetes, malnutricija..), beskućnici, korisnici droga, zatvorenici i migranti/izbjeglice – uslovi socijalne ranjivosti povećavaju rizik, djeca i starije osobe – veća ozbiljnost ako se zaraze”, istaknula je.

Najčešći simptomi tuberkuloze su malaksalost, gubitak apetita i mršavljenje, pojačano noćno znojenje, povišena tjelesna temperatura, uz kašalj koji je najčešće suh i uporan, rjeđe praćen iskašljavanjem sluzi, gnoja ili krvi. Ako su zahvaćeni drugi organi, bolest se manifestuje tegobama vezanim za njih.

Prema riječima Dohranović-Tafro, tuberkuloza je među vodećim zaraznim bolestima u svijetu i Bosni i Hercegovini. Globalno, tuberkuloza je jedan od deset vodećih uzroka smrtnosti.

“U Federaciji Bosne i Hercegovine tuberkuloza je kontinuirano među deset vodećih zaraznih bolesti, a broj oboljelih potvrđuje značaj te zarazne bolesti kao javnozdravstvenog problema. Prema našim podacima, broj oboljelih od tuberkuloze u Bosni i Hercegovini u periodu od 2020. do 2024. godine je varirao. Tokom i nakon pandemije COVID-19 globalno je zabilježen porast broja oboljelih i smrtnih slučajeva od tuberkuloze. To se pripisuje preopterećenju zdravstvenih sistema i smanjenom pristupu dijagnostici i liječenju. U periodu nakon pandemije postepeno se sve vratilo u normalu, tako i dijagnostikovanje i liječenje te bolesti”, istaknula je.

U Federaciji BiH incidencija tuberkuloze trenutno iznosi oko 15.05 slučaja na 100.000 stanovnika (u Bosni i Hercegovini 24 slučaja na 100.000 stanovnika) što je dva do tri puta više od prosjeka u zemljama Evropske unije i Evropskog ekonomskog prostora, gdje se bilježi oko 8–9 slučajeva na 100.000.

“Iako se u BiH primjećuje pad broja oboljelih, u odnosu na ranije godine, tuberkuloza je i dalje ozbiljan javnozdravstveni izazov i zahtijeva dodatnu posvećenost, ulaganja i podršku zajednice kako bismo se približili evropskim standardima”, kazala je.

Napominje da je obuhvat imunizacije BCG vakcinom ostao na visokom nivou što je ključno za prevenciju tuberkuloze kod djece tj. prevenciju teških oblika tuberkuloze.

Ovogodišnji moto Sedmice borbe protiv tuberkuloze (od 14 do 21.09.) – ‘Da, možemo okončati tuberkulozu: posvetite se, investirajte, ostvarite!’ – naglašava tri ključna koraka. Posvećenost – cijelo društvo, od zdravstvenih ustanova do pojedinaca, mora pokazati odgovornost u prepoznavanju i liječenju bolesti. Investiranje – ulaganje u prevenciju, ranu dijagnostiku i kvalitetno liječenje znači manje oboljelih, brži oporavak i sigurnije okruženje za sve. Investicije su potrebne u laboratorije i brzu dijagnostiku (PCR testovi, kulture), potrebe za kontinuiranim i redovnim snabdijevanjem antituberkuloznim lijekovima, nadzor i epidemiološko praćenje (digitalni registri, praćenje kontakata), socijalnu podršku oboljelima jer terapija traje mjesecima i bez pomoći mnogi prekidaju. Ulaganje nije samo trošak, svaka marka ili euro uložen u rano otkrivanje i potpunu terapiju štedi višestruke troškove kasnijeg liječenja komplikacija ili rezistentne tuberkuloze. Ovogodišnjim motom stručnjaci poručuju i to da je završetak borbe protiv tuberkuloze moguć samo ‘ako se svi uključimo i ako zdravstveni sistem dobije podršku koju zaslužuje (da svaki pacijent dobije dijagnozu u roku od nekoliko dana, da nema prekida terapije, da tuberkuloza rezistentna na lijekove prve linije (MDR-TB) bude rijetkost, da ranjive grupe (migranti, beskućnici, HIV-pozitivni) budu uključene u programe’.

U našem sistemu javnog zdravstva postoje specijalizovane službe i stručnjaci koji godinama uspješno provode programe otkrivanja, praćenja i liječenja tuberkuloze.

Ipak, najveći izazov ostaje da se obezbijedi da svaki pacijent dobije pravovremenu dijagnozu i terapiju te da građani budu svjesni simptoma (dugotrajan kašalj, gubitak težine, noćno znojenje, povišena temperatura) i na vrijeme potraže pomoć.

Šefica Odjeljenja za tuberkulozu i rezistentnu tuberkulozu Klinike za plućne bolesti i TBC ‘Podhrastovi’ Danina Dohranović-Tafro kazala je to za Fenu te istaknula posebnu pažnju stručnjaka na porast broja oboljelih među mlađom populacijom što se povezuje s učestalom upotrebom nargila.

“Zajedničko korištenje nargile, zbog slabog održavanja higijene i razmjene usnika, olakšava prijenos bakterije Mycobacterium tuberculosis i povećava rizik od širenja bolesti u zajednici”, istaknula je prim. dr Dohranović-Tafro.

Naglašava da je tuberkuloza izlječiva bolest, pod uslovom da pacijent dobije pravovremenu dijagnozu i redovno se liječi propisanom terapijom. Liječenje se provodi po tzv. direktno opserviranom kratkotrajnom režimu i traje šest mjeseci, ako se radi o prvom razboljevanju odnosno osam mjeseci ukoliko se radi o recidivu bolesti (ako se bolest javila drugi ili treći put). U Bosni i Hercegovini terapija protiv tuberkuloze je dostupna i besplatna, u javnim zdravstvenim ustanovama. Stručnjaci kontinuirano prate pacijente, da bi se osiguralo izlječenje i spriječilo širenje bolesti.

“Međutim, proteklih godina zabilježen je problem sa nabavkom i povremeni nedostatak antituberkulotika. I zato, uprkos tome što se tuberkuloza može liječiti i izliječiti, borba protiv te zarazne bolesti zahtijeva zajednički napor zdravstvenih radnika, institucija i samih građana”, istaknula je.

Dohranović-Tafro podsjeća da je tuberkuloza zarazna bolest, izaziva je bakterija Mycobacterium tuberculosis. Bolest se najčešće manifestuje na plućima, a može da zahvati i druge organe (mozak, moždane opne, bubrege,kosti, jajnike,crijeva itd.).

Prenosi se preko sitnih čestica koje bolesnik iskašljava u spoljašnju sredinu, pa je zarazan samo oboljeli od plućne tuberkuloze. Zaraza ne znači i bolest, svega se deset posto onih koji se inficiraju i razboli od aktivne tuberkuloze.

“Da li će doći do zaražavanja i obolijevanja zavisi od samog uzročnika (njegove zaraznosti), ali i od otpornosti organizma koji dolazi u kontakt s bacilom. Od tuberkuloze najčešće obolijevaju (rizične grupe) ljudi u bliskom i dugotrajnom kontaktu sa oboljelima (kućanstva, domovi za starije…), osobe sa oslabljenim imunitetom (HIV, dugotrajni kortikosteroidi, dijabetes, malnutricija..), beskućnici, korisnici droga, zatvorenici i migranti/izbjeglice – uslovi socijalne ranjivosti povećavaju rizik, djeca i starije osobe – veća ozbiljnost ako se zaraze”, istaknula je.

Najčešći simptomi tuberkuloze su malaksalost, gubitak apetita i mršavljenje, pojačano noćno znojenje, povišena tjelesna temperatura, uz kašalj koji je najčešće suh i uporan, rjeđe praćen iskašljavanjem sluzi, gnoja ili krvi. Ako su zahvaćeni drugi organi, bolest se manifestuje tegobama vezanim za njih.

Prema riječima Dohranović-Tafro, tuberkuloza je među vodećim zaraznim bolestima u svijetu i Bosni i Hercegovini. Globalno, tuberkuloza je jedan od deset vodećih uzroka smrtnosti.

“U Federaciji Bosne i Hercegovine tuberkuloza je kontinuirano među deset vodećih zaraznih bolesti, a broj oboljelih potvrđuje značaj te zarazne bolesti kao javnozdravstvenog problema. Prema našim podacima, broj oboljelih od tuberkuloze u Bosni i Hercegovini u periodu od 2020. do 2024. godine je varirao. Tokom i nakon pandemije COVID-19 globalno je zabilježen porast broja oboljelih i smrtnih slučajeva od tuberkuloze. To se pripisuje preopterećenju zdravstvenih sistema i smanjenom pristupu dijagnostici i liječenju. U periodu nakon pandemije postepeno se sve vratilo u normalu, tako i dijagnostikovanje i liječenje te bolesti”, istaknula je.

U Federaciji BiH incidencija tuberkuloze trenutno iznosi oko 15.05 slučaja na 100.000 stanovnika (u Bosni i Hercegovini 24 slučaja na 100.000 stanovnika) što je dva do tri puta više od prosjeka u zemljama Evropske unije i Evropskog ekonomskog prostora, gdje se bilježi oko 8–9 slučajeva na 100.000.

“Iako se u BiH primjećuje pad broja oboljelih, u odnosu na ranije godine, tuberkuloza je i dalje ozbiljan javnozdravstveni izazov i zahtijeva dodatnu posvećenost, ulaganja i podršku zajednice kako bismo se približili evropskim standardima”, kazala je.

Napominje da je obuhvat imunizacije BCG vakcinom ostao na visokom nivou što je ključno za prevenciju tuberkuloze kod djece tj. prevenciju teških oblika tuberkuloze.

Ovogodišnji moto Sedmice borbe protiv tuberkuloze (od 14 do 21.09.) – ‘Da, možemo okončati tuberkulozu: posvetite se, investirajte, ostvarite!’ – naglašava tri ključna koraka. Posvećenost – cijelo društvo, od zdravstvenih ustanova do pojedinaca, mora pokazati odgovornost u prepoznavanju i liječenju bolesti. Investiranje – ulaganje u prevenciju, ranu dijagnostiku i kvalitetno liječenje znači manje oboljelih, brži oporavak i sigurnije okruženje za sve. Investicije su potrebne u laboratorije i brzu dijagnostiku (PCR testovi, kulture), potrebe za kontinuiranim i redovnim snabdijevanjem antituberkuloznim lijekovima, nadzor i epidemiološko praćenje (digitalni registri, praćenje kontakata), socijalnu podršku oboljelima jer terapija traje mjesecima i bez pomoći mnogi prekidaju. Ulaganje nije samo trošak, svaka marka ili euro uložen u rano otkrivanje i potpunu terapiju štedi višestruke troškove kasnijeg liječenja komplikacija ili rezistentne tuberkuloze. Ovogodišnjim motom stručnjaci poručuju i to da je završetak borbe protiv tuberkuloze moguć samo ‘ako se svi uključimo i ako zdravstveni sistem dobije podršku koju zaslužuje (da svaki pacijent dobije dijagnozu u roku od nekoliko dana, da nema prekida terapije, da tuberkuloza rezistentna na lijekove prve linije (MDR-TB) bude rijetkost, da ranjive grupe (migranti, beskućnici, HIV-pozitivni) budu uključene u programe’.