Na tržište Bosne i Hercegovine u osam mjeseci ove godine uvezeno je vode i sličnih napitaka u vrijednosti od 214.669.057 KM, dok je istovremeno izvezeno vode u vrijednosti od 51.265.966 KM.

Prema ekonomistima, deficit u ovoj oblasti najbrže mogu riješiti kupci.

To pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, a oni uključuju vodu, uključujući prirodne ili vještačke mineralne vode i gazirane vode, bez dodatka šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatiziranje, led i snijeg, te vodu, uključujući mineralne vode i gazirane vode, s dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatiziranje, te ostala bezalkoholna pića.

Igor Gavran, ekonomista, u intervjuu za “Nezavisne novine” ističe da je važno naglasiti da se u kategorijama koje se razmatraju nalaze i druga pića, poput gaziranih i energetskih pića, kao i biljnih napitaka, ledenih čajeva i slično.

Međutim, kako dodaje, to ne mijenja činjenicu da ukupno imamo deficit.

“Uvoz i deficit najbrže mogu riješiti sami kupci, ako kupujemo domaće, a ne uvozno, nema efikasnije mjere od toga. Ukratko, nijedan deficit nije dobrodošao, a posebno je apsurdno kada uvozimo ono što nam zapravo ne treba, ali kada je u pitanju voda, slika ipak nije tako tragična kao što se čini i trendovi su pozitivni, s nadom da se vrijednost, a ne samo količina, može dodatno poboljšati uz više ulaganja i truda”, rekao je Gavran za “Nezavisne novine”.

Dodaje da, iako je uvoz i dalje neopravdano visok, to ne znači dominaciju uvozne vode na tržištu u BiH.

“U stvari, domaći proizvođači i dalje pokrivaju većinu tržišta ‘prave’ vode i veliki dio tržišta vode s aditivima i drugih proizvoda na bazi vode. Još uvijek ima mnogo prostora za poboljšanje situacije, za povećanje učešća domaćih brendova na tržištu, nekih stranih brendova koji imaju tradiciju prenošenja proizvodnje u BiH umjesto uvoza, da domaći proizvođači prošire asortiman proizvoda i pokriju one kategorije koje danas ne proizvodimo, te da izvoznici povećaju količinu i vrijednost izvoza u skladu s kvalitetom koji je neosporan. Vlasti svemu tome mogu doprinijeti smanjenjem troškova poslovanja u BiH i strogom kontrolom kvaliteta uvezene robe u svim kategorijama, uključujući i vodu”, objašnjava on.

Gavran je također podsjetio na analizu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine u vezi s ovim proizvodima, a kako navodi, u prvoj polovini ove godine dominirao je uvoz vode s aditivima i raznih napitaka na bazi vode, dok je uvoz “prave” vode znatno manji.

Kada je riječ o izvozu, prema toj analizi, više vode je otišlo iz BiH bez dodataka.

“Naš kvantitativni suficit u trgovini ‘pravom’ vodom je održan, pa čak i povećan, s rastom izvoza od 20 posto. Iako analiza ne uključuje naredna tri mjeseca, vrlo je vjerovatno da se slika nije značajno promijenila i da i dalje imamo pozitivan kvantitativni odnos u trgovini ‘pravom’ vodom, a nepovoljan u trgovini vodom s aditivima i ovim drugim napicima na bazi vode”, rekao je Gavran za Nezavisne novine.

Kako dodaje, najveći razlog zašto odnos vrijednosti ne prati kvantitativni je taj što su u većini slučajeva cijene vode i ostalih izvezenih proizvoda znatno niže od cijena uvoznih proizvoda istih kategorija.

“Dakle, iako količinski izvozimo više ‘prave’ vode, prodajemo je mnogo jeftinije u inostranstvu nego što skupo plaćamo uvoznu vodu, a onda imamo količinski višak i vrijednosni deficit. Da li je to zato što potcjenjujemo vlastitu, a precjenjujemo tuđu vrijednost, ili nedovoljno ulažemo u marketing, ili nas strani kupci ucjenjuju, ili je nešto drugo u pitanju? Teško je reći. Sami izvoznici to najbolje mogu objasniti. Iskreno mislim da naši proizvodi zaslužuju mnogo veću izvoznu cijenu, a da su uvozni daleko preplaćeni”, tvrdi on.

Na tržište Bosne i Hercegovine u osam mjeseci ove godine uvezeno je vode i sličnih napitaka u vrijednosti od 214.669.057 KM, dok je istovremeno izvezeno vode u vrijednosti od 51.265.966 KM.

Prema ekonomistima, deficit u ovoj oblasti najbrže mogu riješiti kupci.

To pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, a oni uključuju vodu, uključujući prirodne ili vještačke mineralne vode i gazirane vode, bez dodatka šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatiziranje, led i snijeg, te vodu, uključujući mineralne vode i gazirane vode, s dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatiziranje, te ostala bezalkoholna pića.

Igor Gavran, ekonomista, u intervjuu za “Nezavisne novine” ističe da je važno naglasiti da se u kategorijama koje se razmatraju nalaze i druga pića, poput gaziranih i energetskih pića, kao i biljnih napitaka, ledenih čajeva i slično.

Međutim, kako dodaje, to ne mijenja činjenicu da ukupno imamo deficit.

“Uvoz i deficit najbrže mogu riješiti sami kupci, ako kupujemo domaće, a ne uvozno, nema efikasnije mjere od toga. Ukratko, nijedan deficit nije dobrodošao, a posebno je apsurdno kada uvozimo ono što nam zapravo ne treba, ali kada je u pitanju voda, slika ipak nije tako tragična kao što se čini i trendovi su pozitivni, s nadom da se vrijednost, a ne samo količina, može dodatno poboljšati uz više ulaganja i truda”, rekao je Gavran za “Nezavisne novine”.

Dodaje da, iako je uvoz i dalje neopravdano visok, to ne znači dominaciju uvozne vode na tržištu u BiH.

“U stvari, domaći proizvođači i dalje pokrivaju većinu tržišta ‘prave’ vode i veliki dio tržišta vode s aditivima i drugih proizvoda na bazi vode. Još uvijek ima mnogo prostora za poboljšanje situacije, za povećanje učešća domaćih brendova na tržištu, nekih stranih brendova koji imaju tradiciju prenošenja proizvodnje u BiH umjesto uvoza, da domaći proizvođači prošire asortiman proizvoda i pokriju one kategorije koje danas ne proizvodimo, te da izvoznici povećaju količinu i vrijednost izvoza u skladu s kvalitetom koji je neosporan. Vlasti svemu tome mogu doprinijeti smanjenjem troškova poslovanja u BiH i strogom kontrolom kvaliteta uvezene robe u svim kategorijama, uključujući i vodu”, objašnjava on.

Gavran je također podsjetio na analizu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine u vezi s ovim proizvodima, a kako navodi, u prvoj polovini ove godine dominirao je uvoz vode s aditivima i raznih napitaka na bazi vode, dok je uvoz “prave” vode znatno manji.

Kada je riječ o izvozu, prema toj analizi, više vode je otišlo iz BiH bez dodataka.

“Naš kvantitativni suficit u trgovini ‘pravom’ vodom je održan, pa čak i povećan, s rastom izvoza od 20 posto. Iako analiza ne uključuje naredna tri mjeseca, vrlo je vjerovatno da se slika nije značajno promijenila i da i dalje imamo pozitivan kvantitativni odnos u trgovini ‘pravom’ vodom, a nepovoljan u trgovini vodom s aditivima i ovim drugim napicima na bazi vode”, rekao je Gavran za Nezavisne novine.

Kako dodaje, najveći razlog zašto odnos vrijednosti ne prati kvantitativni je taj što su u većini slučajeva cijene vode i ostalih izvezenih proizvoda znatno niže od cijena uvoznih proizvoda istih kategorija.

“Dakle, iako količinski izvozimo više ‘prave’ vode, prodajemo je mnogo jeftinije u inostranstvu nego što skupo plaćamo uvoznu vodu, a onda imamo količinski višak i vrijednosni deficit. Da li je to zato što potcjenjujemo vlastitu, a precjenjujemo tuđu vrijednost, ili nedovoljno ulažemo u marketing, ili nas strani kupci ucjenjuju, ili je nešto drugo u pitanju? Teško je reći. Sami izvoznici to najbolje mogu objasniti. Iskreno mislim da naši proizvodi zaslužuju mnogo veću izvoznu cijenu, a da su uvozni daleko preplaćeni”, tvrdi on.