14.4 C
Zenica
More
    Veliki pad nataliteta u Evropi
    Veliki pad nataliteta u Evropi

    Ukupno podjela

    Zenica
    few clouds
    14.4 ° C
    15 °
    13.9 °
    36 %
    2.1kmh
    20 %
    sri
    14 °
    čet
    15 °
    pet
    15 °
    sub
    15 °
    ned
    17 °
    Veliki pad nataliteta u Evropi

    Veliki pad nataliteta u Evropi

    Veliki pad nataliteta u Evropi

    “Vrijeme je da postanete majka” – tako glasi poruka koju su stotine Portugalki dobile prošli mjesec na svojim mobitelima.

    Poruka koju je poslala privatna bolnica u Lisabonu kako bi privukla klijentice izazvala je val kritika na društvenim medijima, a neke žene ocijenile su da je sada najgore vrijeme za majčinstvo s obzirom na to da se nalazimo usred pandemije i recesije.

    Kako se navodi u izvještaju Reutersa, dokazi upućuju na to da korona virus odvraća potencijalne roditelje od začeća u većini Evrope, a posebice u južnim državama, od Italije do Grčke, gdje stope nataliteta ionako već u snažnom padu, prenijela je Hina.

    Godine 2000. u Portugalu je bilo rođeno 120.000 djece. Prošle godine rođeno je 86.600, što je 39 posto manje. Pad je najjači nakon dubokih recesija kao što je aktuelna izazvana pandemijom COVID-a 19.

    Uz emocionalne izazove koje to nosi za parove koji žele djecu, dugoročno će se pojaviti i ekonomski izazovi za zemlje kojima bi mogle trebati godine da se izvuku iz krize.

    Manje rođenih znači i manje novih radnika te više starijih. To će se naposljetku negativno odraziti na BDP i opteretiti javne mirovinske sheme i socijalnu državu, produbljujući jaz između bogatog sjevera i siromašnog juga Evrope.

    • Vidite priče u medijima i drugdje o ljudima koji nastoje iskoristiti zatvaranje kako bi napravili djecu, ali to nije racionalno ponašanje – rekla je Vanessa Cunha, stručnjakinja za fertilitet, rod i porodična pitanja pri Institutu za društvene nauke Univerziteta u Lisabonu.
    • Pandemija će imati velik negativan utjecaj.

    Irene Pontarelli, 35-godišnja psihoterapeutkinja, planirala je ove godine imati svoje prvo dijete nakon sedam godina braka.

    Nakon dvije godine rada u sjevernom talijanskom gradu Ferrari, 550 kilometara daleko od supruga Tonija, napokon je pronašla posao u rodnom gradu Iserniji, na jugu zemlje, i činilo se da je stigao savršen trenutak da osnuju porodicu.

    Tada se dogodila pandemija. Tonija nije mogla uopće vidjeti od marta do jula zbog zatvaranja, a sada kaže da je pod prevelikim stresom da bi imala dijete.

    • Naše bolnice blizu su kolapsa, posebice na jugu. Vidim se na odjelu za porodilje, sama, u zdravstvenom sistemu koji ne funkcionira pravilno. Ne izgleda kao pravi trenutak da se donese dijete na svijet – kazala je.

    Podjele sjever-jug

    Maria Vicario, predsjednica italijanskog Nacionalnog udruženja primalja, kazala je da očekuje da se kriza odrazi na broj rođenih iduće godine.

    • Žene u Italiji imaju djecu kada se osjećaju sigurnima kad je riječ o radnom mjestu, ekonomiji i zdravlju. Pandemija je sve to poremetila – kazala je.

    Regija Lacij oko Rima ove je godine zabilježila tri puta veći broj mrtvorođenih jer se trudnice boje ići u bolnice na preglede, napomenula je.

    Na drugom kraju kontinenta u Švedskoj, koja ima velikodušnu i učinkovitu socijalnu državu, Eva Nordlund, predsjednica Švedskog udruženja primalja, kazala je kako izgleda da se kod njih događa upravo suprotno. „Postoje centri za trudnice koji imaju problema s upisima zbog velikog broja novih trudnica”, kazala je.

    U Njemačkoj, najvećoj evropskoj ekonomiji, stopa fertiliteta prije pandemije kretala se oko evropskog prosjeka od 1,5 djece po ženi.

    Francuska, Švedska i Danska vodeće su u Uniji sa stopama fertiliteta većima od 1,7. Na drugom kraju ljestvice su Italija i Španija sa stopom manjom od 1,3.

    Istraživanje provedeno u pet najvećih evropskih zemalja tokom prvog vala pandemije u martu i aprilu pokazalo je da je preko dvije trećine ljudi mlađih od 34 godine planiralo odustati ili odgoditi roditeljstvo zbog pandemije.

    I to više u Italiji i Španiji nego u Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj, po istraživanju koje je provelo milanski Katolički univerzitet.

    Rui Pires, sociolog iz Instituta za društvene znanosti Lisabonskog sveučilišta, rekao je da su ključni čimbenici koji stoje iza pada nataliteta rodna neravnopravnost i manjak državne potpore pri odgoju djeteta. U oba područja južna Evropa zaostaje za sjeverom, rekao je, dodajući da su „nejednakosti postale očitije zbog pandemije”.

    Posljedice recesije

    Italija i Španija i dalje osjećaju posljedice recesije s dvostrukim dnom izazvane financijskom i dužničkom krizom od 2008. do 2012.

    Kao u Portugalu i Grčkoj, najteže pogođeni recesijom bili su mladi. Hiljade su ih se odselile u inozemstvo, a oni koji nisu bore se s niskim plaćama, visokom nezaposlenošću i manjkom skrbi za djecu.

    • Italija je demografski na umoru – upozorio je Alessandro Rosina, profesor demografije na Katoličkom sveučilištu.
    • Situacija je već bila očajna, a sada pandemija prijeti izbrisati i najmanje mrvice nade u spasenje – rekao je.

    Broj rođenih u Italiji u kontinuiranom je padu s više od 800.000 na godinu prije pola stoljeća na 420.000 lani, najmanje od ujedinjenja zemlje 1861.

    Gian Carlo Blangiardo, direktor nacionalne agencije za statistiku ISTAT, rekao je u parlamentu prošli tjedan da će korona virus i prateće ekonomske poteškoće ubrzati taj trend, predviđajući 408.000 rođenih ove godine i samo 393.000 2021.

    Kazao je da bi broj rođenih ove godine mogao pasti i ispod 400.000 zbog „značajnog pada u prosincu”, devet mjeseci nakon uvođenja karantene u martu.

    U Španiji, koja ima drugu najnižu stopu fertiliteta u Evropi nakon Malte, broj rođenih brzo je padao i prije korona virusa. Od 2014. do 2019. stopa fertiliteta pala je 16 posto.

    • Možemo se s priličnom sigurnošću kladiti da će iduće godine biti manje rođenih, možda jači pad nego bez COVID-a 19, i trend će vjerojatno ostati u godinama koje slijede – rekao je Alejandro Macarron, demograf na madridskom Sveučilištu CEU.

    “Vrijeme je da postanete majka” – tako glasi poruka koju su stotine Portugalki dobile prošli mjesec na svojim mobitelima.

    Poruka koju je poslala privatna bolnica u Lisabonu kako bi privukla klijentice izazvala je val kritika na društvenim medijima, a neke žene ocijenile su da je sada najgore vrijeme za majčinstvo s obzirom na to da se nalazimo usred pandemije i recesije.

    Kako se navodi u izvještaju Reutersa, dokazi upućuju na to da korona virus odvraća potencijalne roditelje od začeća u većini Evrope, a posebice u južnim državama, od Italije do Grčke, gdje stope nataliteta ionako već u snažnom padu, prenijela je Hina.

    Godine 2000. u Portugalu je bilo rođeno 120.000 djece. Prošle godine rođeno je 86.600, što je 39 posto manje. Pad je najjači nakon dubokih recesija kao što je aktuelna izazvana pandemijom COVID-a 19.

    Uz emocionalne izazove koje to nosi za parove koji žele djecu, dugoročno će se pojaviti i ekonomski izazovi za zemlje kojima bi mogle trebati godine da se izvuku iz krize.

    Manje rođenih znači i manje novih radnika te više starijih. To će se naposljetku negativno odraziti na BDP i opteretiti javne mirovinske sheme i socijalnu državu, produbljujući jaz između bogatog sjevera i siromašnog juga Evrope.

    • Vidite priče u medijima i drugdje o ljudima koji nastoje iskoristiti zatvaranje kako bi napravili djecu, ali to nije racionalno ponašanje – rekla je Vanessa Cunha, stručnjakinja za fertilitet, rod i porodična pitanja pri Institutu za društvene nauke Univerziteta u Lisabonu.
    • Pandemija će imati velik negativan utjecaj.

    Irene Pontarelli, 35-godišnja psihoterapeutkinja, planirala je ove godine imati svoje prvo dijete nakon sedam godina braka.

    Nakon dvije godine rada u sjevernom talijanskom gradu Ferrari, 550 kilometara daleko od supruga Tonija, napokon je pronašla posao u rodnom gradu Iserniji, na jugu zemlje, i činilo se da je stigao savršen trenutak da osnuju porodicu.

    Tada se dogodila pandemija. Tonija nije mogla uopće vidjeti od marta do jula zbog zatvaranja, a sada kaže da je pod prevelikim stresom da bi imala dijete.

    • Naše bolnice blizu su kolapsa, posebice na jugu. Vidim se na odjelu za porodilje, sama, u zdravstvenom sistemu koji ne funkcionira pravilno. Ne izgleda kao pravi trenutak da se donese dijete na svijet – kazala je.

    Podjele sjever-jug

    Maria Vicario, predsjednica italijanskog Nacionalnog udruženja primalja, kazala je da očekuje da se kriza odrazi na broj rođenih iduće godine.

    • Žene u Italiji imaju djecu kada se osjećaju sigurnima kad je riječ o radnom mjestu, ekonomiji i zdravlju. Pandemija je sve to poremetila – kazala je.

    Regija Lacij oko Rima ove je godine zabilježila tri puta veći broj mrtvorođenih jer se trudnice boje ići u bolnice na preglede, napomenula je.

    Na drugom kraju kontinenta u Švedskoj, koja ima velikodušnu i učinkovitu socijalnu državu, Eva Nordlund, predsjednica Švedskog udruženja primalja, kazala je kako izgleda da se kod njih događa upravo suprotno. „Postoje centri za trudnice koji imaju problema s upisima zbog velikog broja novih trudnica”, kazala je.

    U Njemačkoj, najvećoj evropskoj ekonomiji, stopa fertiliteta prije pandemije kretala se oko evropskog prosjeka od 1,5 djece po ženi.

    Francuska, Švedska i Danska vodeće su u Uniji sa stopama fertiliteta većima od 1,7. Na drugom kraju ljestvice su Italija i Španija sa stopom manjom od 1,3.

    Istraživanje provedeno u pet najvećih evropskih zemalja tokom prvog vala pandemije u martu i aprilu pokazalo je da je preko dvije trećine ljudi mlađih od 34 godine planiralo odustati ili odgoditi roditeljstvo zbog pandemije.

    I to više u Italiji i Španiji nego u Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj, po istraživanju koje je provelo milanski Katolički univerzitet.

    Rui Pires, sociolog iz Instituta za društvene znanosti Lisabonskog sveučilišta, rekao je da su ključni čimbenici koji stoje iza pada nataliteta rodna neravnopravnost i manjak državne potpore pri odgoju djeteta. U oba područja južna Evropa zaostaje za sjeverom, rekao je, dodajući da su „nejednakosti postale očitije zbog pandemije”.

    Posljedice recesije

    Italija i Španija i dalje osjećaju posljedice recesije s dvostrukim dnom izazvane financijskom i dužničkom krizom od 2008. do 2012.

    Kao u Portugalu i Grčkoj, najteže pogođeni recesijom bili su mladi. Hiljade su ih se odselile u inozemstvo, a oni koji nisu bore se s niskim plaćama, visokom nezaposlenošću i manjkom skrbi za djecu.

    • Italija je demografski na umoru – upozorio je Alessandro Rosina, profesor demografije na Katoličkom sveučilištu.
    • Situacija je već bila očajna, a sada pandemija prijeti izbrisati i najmanje mrvice nade u spasenje – rekao je.

    Broj rođenih u Italiji u kontinuiranom je padu s više od 800.000 na godinu prije pola stoljeća na 420.000 lani, najmanje od ujedinjenja zemlje 1861.

    Gian Carlo Blangiardo, direktor nacionalne agencije za statistiku ISTAT, rekao je u parlamentu prošli tjedan da će korona virus i prateće ekonomske poteškoće ubrzati taj trend, predviđajući 408.000 rođenih ove godine i samo 393.000 2021.

    Kazao je da bi broj rođenih ove godine mogao pasti i ispod 400.000 zbog „značajnog pada u prosincu”, devet mjeseci nakon uvođenja karantene u martu.

    U Španiji, koja ima drugu najnižu stopu fertiliteta u Evropi nakon Malte, broj rođenih brzo je padao i prije korona virusa. Od 2014. do 2019. stopa fertiliteta pala je 16 posto.

    • Možemo se s priličnom sigurnošću kladiti da će iduće godine biti manje rođenih, možda jači pad nego bez COVID-a 19, i trend će vjerojatno ostati u godinama koje slijede – rekao je Alejandro Macarron, demograf na madridskom Sveučilištu CEU.
    Veliki pad nataliteta u Evropi
    Veliki pad nataliteta u Evropi

    Posljednje objavljeno