U Njemačkoj je, prema najnovijim podacima, više od četvrtine stanovništva stranog porijekla, saopćio je Savezni zavod za statistiku u četvrtak.

“U 2024. godini u Njemačkoj je živjelo 21,2 miliona građana s migracijskom pozadinom, što čini 25,6 posto ukupnog broja stanovnika”, navedeno je u izvještaju.

Broj osoba s migracijskom pozadinom porastao je za jedan postotni poen u odnosu na 2023. godinu. U ovu grupu spadaju osobe koje su same uselile u Njemačku ili čiji su roditelji doselili nakon 1950. godine.

Broj onih koji su se sami doselili u Njemačku porastao je na 16,1 milion, što znači da je skoro svaka peta osoba u zemlji useljenik. Udio osoba s migracijskom pozadinom posebno je visok u starosnoj grupi od 20 do 39 godina, gdje iznosi 34 posto.

Od 2015. godine najviše ljudi se doselilo iz Sirije i Ukrajine, ali i iz Turske, Rumunije i Poljske.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, krajem 2024. godine u Njemačkoj je stalno boravilo 425.810 državljana Hrvatske, što predstavlja blagi pad u odnosu na 2023. kada ih je bilo 434.045. Prije nego što je Hrvatska postala članica Evropske unije, u Njemačkoj je živjelo oko 220.000 hrvatskih državljana.

U Njemačkoj je, prema najnovijim podacima, više od četvrtine stanovništva stranog porijekla, saopćio je Savezni zavod za statistiku u četvrtak.

“U 2024. godini u Njemačkoj je živjelo 21,2 miliona građana s migracijskom pozadinom, što čini 25,6 posto ukupnog broja stanovnika”, navedeno je u izvještaju.

Broj osoba s migracijskom pozadinom porastao je za jedan postotni poen u odnosu na 2023. godinu. U ovu grupu spadaju osobe koje su same uselile u Njemačku ili čiji su roditelji doselili nakon 1950. godine.

Broj onih koji su se sami doselili u Njemačku porastao je na 16,1 milion, što znači da je skoro svaka peta osoba u zemlji useljenik. Udio osoba s migracijskom pozadinom posebno je visok u starosnoj grupi od 20 do 39 godina, gdje iznosi 34 posto.

Od 2015. godine najviše ljudi se doselilo iz Sirije i Ukrajine, ali i iz Turske, Rumunije i Poljske.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, krajem 2024. godine u Njemačkoj je stalno boravilo 425.810 državljana Hrvatske, što predstavlja blagi pad u odnosu na 2023. kada ih je bilo 434.045. Prije nego što je Hrvatska postala članica Evropske unije, u Njemačkoj je živjelo oko 220.000 hrvatskih državljana.