Visoke ljetne temperature ne iscrpljuju samo organizam, već predstavljaju i ozbiljan izazov za srce koje tokom vrelih dana mora raditi znatno intenzivnije kako bi pomoglo tijelu da se rashladi.
Sunčano i toplo vrijeme mnogima donosi više vremena provedenog na otvorenom, ali stručnjaci upozoravaju da upravo tada kardiovaskularni sistem trpi dodatno opterećenje. Ubrzan puls, osjećaj iscrpljenosti ili vrtoglavice nakon boravka na suncu nisu rijetkost, a razlog leži u načinu na koji tijelo reaguje na visoke temperature.
Prema riječima dr. Michaela Crawforda, specijaliste za kardiološku rehabilitaciju, organizam tokom vrućina aktivira mehanizme kojima pokušava sniziti unutrašnju tjelesnu temperaturu. Autonomni nervni sistem tada šalje signale srcu da ubrza rad, dok se krvne žile šire kako bi omogućile veći protok krvi prema površini kože, gdje se toplina oslobađa u okolinu.
“Kardiovaskularni sistem pojačava napore kako bi oslobodio toplinu i rashladio tijelo. Zbog toga se ubrzava puls, povećava znojenje i može doći do pada krvnog pritiska”, objašnjava Crawford.
Stručnjaci navode da se za svaki stepen porasta unutrašnje tjelesne temperature puls može povećati za približno deset otkucaja u minuti. U pojedinim slučajevima, čak i bez fizičkog napora, puls u mirovanju može preći 100 otkucaja u minuti, što se smatra tahikardijom.
Dodatni problem predstavlja širenje krvnih žila koje može dovesti do pada krvnog pritiska. Iako manja odstupanja uglavnom nisu opasna, značajniji pad pritiska može izazvati vrtoglavicu, slabost i druge zdravstvene tegobe.
Na moguće probleme povezane s vrućinom upozoravaju simptomi poput vrtoglavice, nesvjestice, izraženog umora, glavobolje, ubrzanog rada srca, grčeva u mišićima, mučnine, povraćanja i otežanog disanja. U slučaju pojave ovih simptoma preporučuje se odmah prekinuti aktivnosti, skloniti se u hlad ili klimatizirani prostor i nadoknaditi tečnost.
Posebnu pažnju treba obratiti na znakove toplotnog udara, među kojima su smetenost, zamućen vid, izražena vrtoglavica, nesvjestica i nerazgovijetan govor. U takvim situacijama neophodno je hitno potražiti medicinsku pomoć.
Rizične grupe uključuju osobe koje boluju od kardiovaskularnih i bubrežnih bolesti, astme, hronične opstruktivne bolesti pluća, multiple skleroze te osobe s prekomjernom tjelesnom težinom. Također, smanjenu toleranciju na vrućinu mogu imati osobe koje koriste lijekove za snižavanje krvnog pritiska ili diuretike.
Ljekari savjetuju da se tokom toplih dana unosi dovoljno tečnosti, nosi lagana i prozračna odjeća te izbjegavaju fizički napori u najtoplijem dijelu dana. Aktivnosti na otvorenom preporučuje se planirati u jutarnjim ili večernjim satima.
“Ako tokom boravka na vrućini osjetite umor ili ubrzan rad srca, nemojte ignorisati te znakove. Važno je odmah rashladiti organizam i po potrebi napraviti dužu pauzu”, poručuje dr. Crawford.
Stručnjaci naglašavaju da je upravo osluškivanje vlastitog tijela jedna od najvažnijih mjera zaštite tokom ljetnih vrućina.
