Prema najnovijim polugodišnjim podacima, građani FBiH bankama duguju 11,39 milijardi KM, od čega se tri četvrtine odnose na opću potrošnju.
Ekonomski analitičar Igor Gavran upozorava da, za razliku od vlasti čije će dugove vraćati porezni obveznici, nekontrolisano zaduživanje građana za osnovne životne potrebe direktno vodi ka ugrožavanju njihove egzistencije.
Krediti stanovništvu u Federaciji BiH nastavili su rasti i u prvoj polovini 2026. godine, a podaci Agencije za bankarstvo FBiH otkrivaju gdje odlazi najveći dio zaduženja građana. Od ukupno 11,39 milijardi KM kredita stanovništvu, čak 6,73 milijarde KM odnosi se na nenamjenske potrošačke kredite, novac koji banke odobravaju bez precizno određene namjene.
Od ukupnih kredita stanovništvu, 8,4 milijarde KM ili 73,9 posto odnosi se na kredite za opću potrošnju. Stambeni krediti iznose otprilike 2,9 milijardi KM i čine 25 posto kredita građana.
Drugim riječima, na svake četiri marke koje stanovništvo duguje bankama, približno tri marke odnose se na kategoriju opće potrošnje. A unutar nje daleko najveću stavku predstavljaju nenamjenski potrošački krediti.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Faktor ističe da bi se moglo reći da građani slijede Vladu Federacije BiH koja se također zadužuje uglavnom nenamjenski sve više i sve češće.
“Ali, nažalost, za razliku od Vlade koju to ne opterećuje jer će dugove vratiti neko drugi (uključujući ove iste građane), ovo zaduživanje samih građana ima posljedicu da im ugrožava egzistenciju u budućnosti. Očiti razlog zaduživanja je jaz između primanja i troškova života, a on se može samo dalje povećavati ako se nastave trendovi rasta troškova života i sporijeg ili nikakvog rasta primanja”, zaključuje Gavran.
