U BiH posljednjih godina zabilježen je zabrinjavajući rast broja oboljelih od karcinoma, potvrdio profesor dr Semir Bešlija, šef Klinike za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.
“U posljednjih 10 godina zabilježen porast broja novooboljelih za 6 do 7 posto. Broj novootkrivenih pacijenata s malignim oboljenjima je u skladu s podacima koje ima zapadni svijet. Zahvaljujući napretku dijagnostike i sve većem uspjehu u liječenju malignih bolesti, dolazimo u onaj kontekst koji zapadni svijet ima već dugo”, kaže doktor Bešlija.
Dodaje da tokom posljednje tri godine broj onkoloških intervencija koje se pruže u Klinici premašuje 100.000. Dnevno se u Klinici za onkologiju liječi 500 do 550 pacijenata.
Među najgorima u Evropi
“Jedan od osnovnih problema s kojim se susrećemo u svakodnevnom radu je i stadijum bolesti, odnosno veličina i stepen proširenosti maligne bolesti, koji je u nas puno lošiji u odnosu na prosjek EU”, ističe dr Bešlija.
Kod muškaraca su najrašireniji rak pluća, debelog crijeva i prostate, a kod žena karcinom dojke i debelog crijeva.
U BiH će, naveo je iskusni ljekar, svaki četvrti muškarac oboljeti od maligne bolesti do 75. godine, a kod žena je vjerovatnost manja, te će svaka peta žena do 75. godine oboljeti od maligne bolesti.
Postoji procjena da će do 2035. godine svaka druga osoba na planeti do kraja svog života oboljeti od neke maligne bolesti.
Procenat izlječenja u BiH se kreće oko 50 posto i puno je lošiji u odnosu na zemlje zapadnog svijeta.
Gdje završavaju akcize na duhan
“Mi smo jedina država u Evropi, ne govorim o EU, koja nema nacionalni registar malignih bolesti, jedini smo u Evropi koji nemaju programe za promovisanje preventivnih aktivnosti, kao što su prestanak pušenja, konzumiranja alkohola, održavanje optimalne tjelesne težine, aktualizacija tjelesnog vježbanja i zdravog načina života. Mi smo jedina država koja nema optimiziran plan liječenja. Imama plan za Federaciju BiH, koji je bio dobro napisan, ali nikad nije proveden, prestao je važiti 2020. i nikad nije usvojen novi”, navodi dr Bešlija.
Konačno, dodaje, jedina smo zemlja u Evropi koja isključivo zbog samodopadnosti i lijenosti onih koji donose odluke nema nikakav program da se novac od akciza za duhan i alkohol odvoji i usmjeri na prevenciju, ranu dijagnozu i liječenje malignih bolesti.
Smrt koja se može spriječiti
Kako navodi dr Bešlija, postoje dva pristupa u tretmanu pacijenata s malignim oboljenjem.
Prvi podrazumijeva lokalni tretman, koji se obavlja korištenjem hirurških procedura. Drugi je radio terapija. Trend u oba pristupa je povećati preciznost intervencije i smanjiti toksicitet koji procedure izazovu. Drugi podrazumijeva korištenje sistemskih terapija koje na bolest djeluju sistemski, a pružaju se korištenjem hemoterapije, hormonske terapije, ciljanih terapija, kao i imunoterapije.
“Prevencija podrazumijeva neke mjere, a to su da ne trebamo pušiti, biti gojazni, trebamo vježbati, raditi genetske testove ako u familiji postoji historija bolesti. Programi ranog otkrivanja bolesti su izuzetno važni. Na primjer, kada bi svaka žena išla jednom godišnje ginekologu i kada bismo vakcinisali tinejdžerke na virus koji izaziva taj karcinom, za pet godina ne bismo uopšte imali rak grlića materice. Nažalost, ovaj karcinom je u BiH po broju umrlih od malignih bolesti, na četvrtom mjestu” rekao je dr Bešlija.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
