Cijene goriva na benzinskim pumpama u BiH nisu u skladu s kretanjima na svjetskom tržištu. Iako je došlo do sniženja nabavnih cijena goriva iz rafinerija, većih pojeftinjenja na bh. pumpama nema. Prije desetak dana došlo je do pojeftinjenja goriva u FBiH za pet, a u RS za sedam feninga, što je neznatno. Međutim, koliko je realno da cijene nafte budu još niže?

Barel nafte na svjetskom tržištu pao je za 20 dolara, a distributerima nafte u BiH to nije signal za pojeftinjenje goriva, barem ne za više od pet feninga po litru. Veoma su pažljivi kada je u pitanju smanjenje cijena nafte. Neki to pravdaju postojanjem starih zaliha.

– Država je mogla već sada smanjiti akcizu za 15 feninga, to je sa PDV 18. I distributeri su trebali barem za isti iznos smanjiti cijenu s obzirom na pad cijene na svjetskom tržištu, tako da je relano da je cijena goriva trebala za minimalno 30 feninga pojeftiniti – smatra makroekonomski analitičar Faruk Hadžić.

Gorivo u RS-u jeftinije je za sedam feninga. U Federalnom ministarstvu trgovine tvrde, distributeri u Federaciji najvećim dijelom su naslonjeni na nabavku goriva iz Luke Ploče, koja je nedavno pretrpjela havariju zbog udara tankera u pristanište. Zato su distributeri tražili alternativna rješenja, što je utjecalo na povećanje cijena distribucije. Snabdijevanje se vršilo iz rafinerija u Kopru, Rijeci, Sisku, i to po skupljoj cijeni, a rafinerijska cijena ne prati trend pada sirove nafte.

– Padom rafinerijskih cijena, uključivanjem terminala Ploče u djelimičnu funkciju došlo je do pada rafinerijskih cijena. Po našim infomacijama već su počele pristizati prve prijave za pojeftinjenje, i evo imamo drugo pojeftinjenje u nizu – kaže predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH Milenko Bošković.

Neslužbeno, pristiglo je oko 450 prijava. Cijene na benzinskim pumpama se formiraju slobodno, što znači da trenutno država ne može ograničiti maloprodajne cijene.

– To upućuje na činjenicu da se radi o monopoliziranju tržišta nafte i naftnih derivata i o ljudima koji pokušavaju zadržati tu cijenu koja postoji – navodi Adnan Rovačanin, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.

Iz Federalnog ministarstva trgovine potvrdili su da će u narednom periodu doći do novih pojeftinjenja, ali još nije poznato za koliko feninga.

Cijene goriva na benzinskim pumpama u BiH nisu u skladu s kretanjima na svjetskom tržištu. Iako je došlo do sniženja nabavnih cijena goriva iz rafinerija, većih pojeftinjenja na bh. pumpama nema. Prije desetak dana došlo je do pojeftinjenja goriva u FBiH za pet, a u RS za sedam feninga, što je neznatno. Međutim, koliko je realno da cijene nafte budu još niže?

Barel nafte na svjetskom tržištu pao je za 20 dolara, a distributerima nafte u BiH to nije signal za pojeftinjenje goriva, barem ne za više od pet feninga po litru. Veoma su pažljivi kada je u pitanju smanjenje cijena nafte. Neki to pravdaju postojanjem starih zaliha.

– Država je mogla već sada smanjiti akcizu za 15 feninga, to je sa PDV 18. I distributeri su trebali barem za isti iznos smanjiti cijenu s obzirom na pad cijene na svjetskom tržištu, tako da je relano da je cijena goriva trebala za minimalno 30 feninga pojeftiniti – smatra makroekonomski analitičar Faruk Hadžić.

Gorivo u RS-u jeftinije je za sedam feninga. U Federalnom ministarstvu trgovine tvrde, distributeri u Federaciji najvećim dijelom su naslonjeni na nabavku goriva iz Luke Ploče, koja je nedavno pretrpjela havariju zbog udara tankera u pristanište. Zato su distributeri tražili alternativna rješenja, što je utjecalo na povećanje cijena distribucije. Snabdijevanje se vršilo iz rafinerija u Kopru, Rijeci, Sisku, i to po skupljoj cijeni, a rafinerijska cijena ne prati trend pada sirove nafte.

– Padom rafinerijskih cijena, uključivanjem terminala Ploče u djelimičnu funkciju došlo je do pada rafinerijskih cijena. Po našim infomacijama već su počele pristizati prve prijave za pojeftinjenje, i evo imamo drugo pojeftinjenje u nizu – kaže predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH Milenko Bošković.

Neslužbeno, pristiglo je oko 450 prijava. Cijene na benzinskim pumpama se formiraju slobodno, što znači da trenutno država ne može ograničiti maloprodajne cijene.

– To upućuje na činjenicu da se radi o monopoliziranju tržišta nafte i naftnih derivata i o ljudima koji pokušavaju zadržati tu cijenu koja postoji – navodi Adnan Rovačanin, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.

Iz Federalnog ministarstva trgovine potvrdili su da će u narednom periodu doći do novih pojeftinjenja, ali još nije poznato za koliko feninga.