Ugljikohidrati su prehrambene tvari koje imaju veliku vrijednost u svakodnevnoj, pravilnoj prehrani, a njihova osnovna uloga u organizmu je energetska, no ljudi se često, posebno zimi kad ‘nabace’ par kilograma, pitaju koliko i zašto ustvari deblja hrana bogata ugljikohidratima kao što su nezaobilazni hljeb i slatkiši.
Ugljikohidrati, inače sastavljeni od ugljika i vode su izvor energije koja se pohranjuje u glikogenu (u mišićima i jetri) iz kojeg se lako oslobađa i daje organizmu dovoljno energije kod svih tjelesnih napora, te kod svih tjelesnih aktivnosti i održavanja važnih tjelesnih funkcija kao što su rad srca, disanje i drugi hemijski procesi u organizmu.
Čak 50 posto energije u organizmu potječe od ugljikohidrata, a 25 posto od masti i 25 posto energije od bjelančevina.
Ugljikohidrati štede bjelančevine i masti, pa dok ih ljudi unose u dovoljnim količinama (minimalno 50-100 g dnevno) bjelančevine i masti će biti pošteđene razgradnje i upotrebe u energetske svrhe.
To znači da ako želite smanjiti masu masnog tkiva, tj. smršavjeti, prvo morate potrošiti postojeće zalihe energije koje imate u organizmu pojačanom tjelesnom aktivnošću te naravno manjim unosom kalorija, jer tako će jedino organizam crpiti energiju iz postojećih masnih naslaga u organizmu.
Osobe koje provode Atkinsonovu dijetu (mesnu dijetu) baziranu na proteinima mršave upravo tako što tijelo troši zalihe glikogena iz jetre.
No, stručnjaci ipak preporučuju uravnoteženu prehranu koja sadrži i određenu količinu ugljikohidrata koji trebaju sačinjavati od 55-65% dnevnog enrgetskog unosa.
Ljudima koji žele smršavjeti, ali i onima koji žele zdravo živjeti, preporučuje se smanjen unos bijelog rafiniranog šećera i umjetnih sladila, a povećan unos cjelovitih žitarica, mahunarki i sjemenki, tzv. zdravih ugljikohidrata.
