Posljednjih nekoliko godina svjedoci smo da čim padne malo snijega ili kiše nastaje potpuni kolaps. Tako je ovaj put.
U Unsko-sanskom kantonu napadalo je 30 centimetara snijega, što je izazvalo brojne probleme. Struje nema u većini gradova. Situacija je takva da ni djeca ne idu u školu zbog snijega i nestanka struje.
Na naš upit gdje sve nema struje i zbog čega, iz Elektroprivrede BiH su odgovorili:
– Snježne padavine izazvale su probleme u snabdijevanju električnom energijom na području Unsko-sanskog kantona, gdje su trenutno bez napajanja trafo stanice u Bosanskoj Krupi i Velikoj Kladuši.
Zbog kvarova na mreži, problemi u snabdijevanju evidentirani su i na području Nišića u Kantonu Sarajevo, u rejonu Bradine u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, i na području u nadležnosti Podružnice “Elektrodistribucija” Zenica. Elektromonterske ekipe Elektroprivrede BiH intenzivno rade na sanaciji kvarova i stabilizaciji snabdijevanja.
Zbog čega dolazi do prekida u snabdijevanju električnom enegrijom i da li nam je toliko loša elekroenergetska mreža, pitali smo stručnjaka za energetiku Amera Jerlagića, okji je i bivši direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine.
– To nema puno veze sa elektroenergetskim sistemom. Naime, između svake veće trafostanice i svakog konzuma postoje delekovodi visokog, srednjeg i niskog napona.
Ti dalekovodi su najčešće sa golim aluminijskim vodičima, znači ne radi se o kablovskim vezama. Postoje tehnični propisi koliko mora biti udaljena šuma, odnosno kolika mora biti širina prosjeka između nekog dalekovoda i drveća. To zavisi od naponskog stanja i šume koja je oko njega.
Kada imamo ovakvu situaciju kakvu smo imali u posljednja 24 sata, kada dođe do južnog snijega, koji je izuzetno težak, tada dođe do savijanja grana na određenim stablima uslijed težine snijega.
Onda se taj sigurnosti razmak između dalekovoda i tih stabala, odnosno šume smanji i dođe do preskoka. Znači desi se prekid između vodiča, koji je pod naponom, te šume, odnosno drveća koje znatno bliže vodičima nego što je to uobičajeno pod normalnim okolnostima.
Iz tog razloga dolazi do ispada u određenim dalekovodima. U zavisnosti od stanja na terenu, odnosno koliko je bilo tih ispada, nekad to za sobom povuče i takozvani domino efekat, pa onda imamo i neke manje raspade sistema. To je objašnjenje zbog čega je u Unsko-sanskom sistemu tako teško. Zato što su pale velike količine teškog snijega, a vegetacija je već pokrenula, dakle imamo lišće, zelenilo, behar na stablima i granama i zato je došlo do ovolikog broja ispada – kaže Jerlagić.
No, svjedoci smo da je snijeg padao i ranije, a nije bilo većih problema, kao što je to posljednih godina kada dolazi do potpunog kolapsa. Zanimalo nas je može li se išta poboljšati na elektromreži, kako građani, koji redovno plaćaju ionako skupu struju, ne bi ostajali bez nje ako padne 30-ak centimetara snijega.
– Prije 20 godina, Elektroprivreda BiH je krenula na tim mjestima gdje su se znali dešavati takvi ispadi da ugrađuje takozvani univerzalni kabl. Znači umjesto tih vodiča, koji su goli, neizolovani na drvenim ili betonskim stubovima, stavljali su univeralni ili UKV kabal, koji ima sva svojstva izolacijska. U slučaju ovakvih dešavanja kakva imamo sad u proljeće, pa i kad taj kabal padne na zemlju, oni ima izolacijske moći i ne dolazi do ispada. Kupci ostaju snabdjeveni električnom enegrijom.
Međutim, ta investicija je znatno skuplja nego što su goli, neizolovani, aluminijski vodiči. Ali, ipak, ovdje je isključivo problem širine prosjeka, jer se ta širina suzila, s obzirom na to da imamo velike količine snijega na granama. Ako imamo neku dimenziju od tačke A do tačke B i ona je bila pet metara, zbog ovih tereta snijega to više nije pet metara, nego dva ili tri i dolazi do preskoka – kaže za Faktor stručnjak za energetiku Amer Jerlagić.
