Da očevi djeteta koriste pravo na porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo u bh. društvenom i kulturnom kontekstu i dalje se ne doživljava kao uobičajena praksa, te često izaziva iznenađenje kako u radnom okruženju, tako i u široj javnosti. Smatra to predsjednica Udruženja Baby Steps Amila Tatarević, dodajući da su razlozi za to višeslojni.
“Na osnovu rada Udruženja Baby Steps sa ženama i porodicama, kao i kroz istraživanja vezana za natalitet, možemo reći da je to pravo rijetko korišteno u praksi, ali razlozi za to nisu jednostavni niti se mogu svesti isključivo na neinformisanost. Ona svakako postoji, ali nije presudni faktor”, kazala je Tatarević za Fenu.
Na osnovu iskustva iz prakse, Tatarević navodi da većina žena s kojima Udruženje radi svjesno želi koristiti porodiljsko odsustvo i biti uz dijete, često i po cijenu vlastite karijere ili profesionalnog napredovanja.
“To je lični i vrijednosni izbor”, ističe ona.
Istovremeno, postojeća zakonska rješenja podrazumijevaju da se porodiljsko odsustvo „dijeli“, što u praksi znači da supružnici često nemaju realnu mogućnost da oba roditelja koriste puni obim prava, bez određenih gubitaka, koji su najčešće na štetu majke.
“Sistem dodatno ženama ne nudi dovoljnu podršku ni nakon povratka na posao”, naglasila je Tatarević.
Prema njenim riječima, nedostatak fleksibilnosti na radnom mjestu, pritisci zbog pedijatrijskih bolovanja i nesigurnost zaposlenja nerijetko dovode do toga da žene napuštaju tržište rada.
U poređenju sa zemljama koje bilježe veće učešće očeva u korištenju roditeljskog odsustva, ključna razlika nije u „zamjeni“ majke, već u uvođenju posebnog, neprenosivog odsustva namijenjenog isključivo očevima.
Takva rješenja postoje, između ostalog, u Švedskoj, Norveškoj, Islandu, Njemačkoj i Španiji, gdje se kroz poseban očev dio odsustva potiče ranije uključivanje očeva, bez umanjivanja prava majke.
Tatarević ističe da je Udruženje Baby Steps, u okviru analiza natalitetnih politika, zagovaralo uvođenje kraćeg, posebnog porodiljskog odsustva za očeve kao mjere koja bi dugoročno doprinijela boljoj ravnoteži u porodici, uz poštivanje činjenice da većina žena želi i odlučna je da vrijeme provede sa svojim djetetom.
Šta propisuje zakon u Federaciji BiH?
Odredbom člana 62. Zakona o radu u Federaciji BiH propisano je pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju od godinu dana, koje prevashodno pripada majci djeteta. Ipak, zakon predviđa mogućnost da porodiljsko odsustvo koristi i otac, u skladu s dogovorom roditelja.
Prema članu 62. stav 3. i 4. Zakona o radu, majka mora koristiti porodiljsko odsustvo najmanje 42 dana nakon poroda, nakon čega to pravo može koristiti i otac, ukoliko se roditelji tako sporazumiju. Uslov je da su oba roditelja u radnom odnosu, jer se radi o pravu iz radnog odnosa.
Zakonom je propisano da otac može koristiti porodiljsko odsustvo i prije isteka 42 dana u slučaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne može koristiti to odsustvo.
U skladu sa Zakonom o radu, otac koji koristi porodiljsko odsustvo ima pravo na naknadu plaće, koja se ostvaruje prema posebnim zakonima iz oblasti socijalne zaštite, donesenim na kantonalnom nivou.
“S obzirom na to da se radi o kantonalnim propisima, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike ne raspolaže podacima o omjeru u kojem navedeno pravo koriste očevi”, navode iz Ministarstva.
U Kantonu Sarajevo porodiljsko odsustvo u prosjeku koriste tri oca godišnje. Uglavnom se radi o situacijama u kojima se majka mora ranije vratiti na posao, prije isteka godinu dana.
“Osnova za ostvarivanje tog prava je Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom. Porodiljsko odsustvo traje do godinu dana”, navode iz resornog kantonalnog ministarstva.
Zakonom o radu u Republici Srpskoj ova oblast uređena je na sličan način, s tim da otac može koristiti porodiljsko odsustvo po isteku 60 dana od rođenja djeteta. U Brčko distriktu BiH rješenje je identično onome u Federaciji BiH, odnosno otac može koristiti odsustvo nakon isteka 42 dana od rođenja djeteta.
