Brojni su indikatori koji utiču na činjenicu da BiH polako postaje zemlja starih ljudi. Skoro da ne postoji više niti jedno područje u zemlji kome ne prijeti bijela kuga. Republika Srpska ovaj negativni trend bilježi još od 2002. godine, dok je u Federaciji prisutan od 2007. godine. Iseljavanje stanovništva, te kontinuirano povećan broj umrlih u odnosu na rođene daje poprilčno lošu demografsku sliku.
Prema podacima državne Agencije za statistiku, tokom prvih šest mjeseci ove godine registirano je 13.374 živorođene djece, što je rast od 0,72 % u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane broj umrlih je 18.798, što je rast od 4, 34 posto.

„Tako da je taj balans u korist umrlih toliki da BiH ako se ovako nastavi u 2017. godini po mojoj procjeni Bosna će imati da kažem toliki jaz u korist umrlih da može se govoriti o jednom da kažem srednjem gradu da BiH gubi stanovništvo“, kaže Hasan Zolić, stručnjak za demografiju i statistiku.

U zadnjih 25 godina BiH ima više rođenih nego umrlih za 16.000, no posljednih desetak godina u cjelini je u prirodnoj depopulaciji. Izuzetak je 2008. godina, kada je procent živorođenih bio iznad procenta umrlih. (ljudi na ulici)

„Tako da su naši gubici, nepovoljna demografska slika uglavnom rezultat onoga što se odnosi na migracije, dok je prirodno kretanje rađanje i umiranje izraženo u ovim negativnim trendovima u posljednjoj deceniji“, kaže Stevo Pašalić, stručanjak za statistiku i demografiju.

U svim kantonima Federacije bijela kuga prisutna je već duži period, tako da Federacija potpomaže ono što se prvobitno pojavilo u RS, da na nivou BiH imamo prisustvo bijele kuge.

“Ako gledamo BiH ta razlika u korist umrlih negdje je preko 6000, znači više umre nego što se rađa“, kaže Zolić.

Sve zemlje Zapadnog Balkana su u ukupnoj depopulaciji, zemlje regije Hrvatska i Srbija, pa i naša zemlja. Profesor Pašalić ističe kako bi se morale definisati mjere populacione politike, one koje se mogu pripremiti za kraći rok da daju rezultate, s obzirom na to da u demografiji rezultati se ne mogu postići, bar ne deset godina.

„Sve u svemu to onda daje apsolutni prioritet da se demografskom razvoju mora posvetiti posebna pažnja, jer je on sastavni sveukupni dio razvoja“, smatra Pašalić.

Stručnjaci tvrde da su podaci zabrinjavajući. Opće nezadovoljstvo mlađe populacije, nemogućnost zaposlenja, ali i generalno loše stanje u državi, tjeraju veliki broj građana.

„Tačno je to da je negdje oko 150 000 stanovnika unazad tri godine otišlo. Taj se broj stalno povećava, tako da do kraja godine neće biti 150 000, bit će i više“, navodi Zolić.

Više je faktora koji djeluju na to da ljudi masovno napuštaju zemlju. Loša politička situacija znatno tome doprinosi da ljudi ne žele živjeti u takvom ambijentu, a nemogućnost zapošljavanja postojećeg stanovništva zasigurno se odrazilo i na stavaranje i rađanje novog.

Brojni su indikatori koji utiču na činjenicu da BiH polako postaje zemlja starih ljudi. Skoro da ne postoji više niti jedno područje u zemlji kome ne prijeti bijela kuga. Republika Srpska ovaj negativni trend bilježi još od 2002. godine, dok je u Federaciji prisutan od 2007. godine. Iseljavanje stanovništva, te kontinuirano povećan broj umrlih u odnosu na rođene daje poprilčno lošu demografsku sliku.
Prema podacima državne Agencije za statistiku, tokom prvih šest mjeseci ove godine registirano je 13.374 živorođene djece, što je rast od 0,72 % u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane broj umrlih je 18.798, što je rast od 4, 34 posto.

„Tako da je taj balans u korist umrlih toliki da BiH ako se ovako nastavi u 2017. godini po mojoj procjeni Bosna će imati da kažem toliki jaz u korist umrlih da može se govoriti o jednom da kažem srednjem gradu da BiH gubi stanovništvo“, kaže Hasan Zolić, stručnjak za demografiju i statistiku.

U zadnjih 25 godina BiH ima više rođenih nego umrlih za 16.000, no posljednih desetak godina u cjelini je u prirodnoj depopulaciji. Izuzetak je 2008. godina, kada je procent živorođenih bio iznad procenta umrlih. (ljudi na ulici)

„Tako da su naši gubici, nepovoljna demografska slika uglavnom rezultat onoga što se odnosi na migracije, dok je prirodno kretanje rađanje i umiranje izraženo u ovim negativnim trendovima u posljednjoj deceniji“, kaže Stevo Pašalić, stručanjak za statistiku i demografiju.

U svim kantonima Federacije bijela kuga prisutna je već duži period, tako da Federacija potpomaže ono što se prvobitno pojavilo u RS, da na nivou BiH imamo prisustvo bijele kuge.

“Ako gledamo BiH ta razlika u korist umrlih negdje je preko 6000, znači više umre nego što se rađa“, kaže Zolić.

Sve zemlje Zapadnog Balkana su u ukupnoj depopulaciji, zemlje regije Hrvatska i Srbija, pa i naša zemlja. Profesor Pašalić ističe kako bi se morale definisati mjere populacione politike, one koje se mogu pripremiti za kraći rok da daju rezultate, s obzirom na to da u demografiji rezultati se ne mogu postići, bar ne deset godina.

„Sve u svemu to onda daje apsolutni prioritet da se demografskom razvoju mora posvetiti posebna pažnja, jer je on sastavni sveukupni dio razvoja“, smatra Pašalić.

Stručnjaci tvrde da su podaci zabrinjavajući. Opće nezadovoljstvo mlađe populacije, nemogućnost zaposlenja, ali i generalno loše stanje u državi, tjeraju veliki broj građana.

„Tačno je to da je negdje oko 150 000 stanovnika unazad tri godine otišlo. Taj se broj stalno povećava, tako da do kraja godine neće biti 150 000, bit će i više“, navodi Zolić.

Više je faktora koji djeluju na to da ljudi masovno napuštaju zemlju. Loša politička situacija znatno tome doprinosi da ljudi ne žele živjeti u takvom ambijentu, a nemogućnost zapošljavanja postojećeg stanovništva zasigurno se odrazilo i na stavaranje i rađanje novog.