Kvalitet zraka u Bosni i Hercegovini jutros u 7 sati ponovo je na alarmantnom nivou u većem broju gradova, a pojedine sredine nalaze se u kategoriji koja se prema mjernim standardima označava kao – opasna po zdravlje.
Prema podacima od 7 sati, najgora situacija je u Banjaluci gdje je indeks kvaliteta zraka dostigao 477, dok je Visoko na 247, Kakanj također na 247, a Zenica na 218.
Vrijednosti iznad 200 spadaju u kategoriju „vrlo nezdrav“, dok se sve iznad 300 smatra „opasnim“ po zdravlje stanovništva.
Iza Zenice nalaze se Ilijaš (199), Tuzla (195), Prijedor (195), Doboj (190), Tešanj (177) i Travnik (173). Sarajevo je jutros na 151, što ga svrstava u kategoriju nezdravog zraka.
S druge strane, južni i planinski dijelovi zemlje bilježe znatno bolju situaciju: Mostar (66), Hadžići (60), Ivan Sedlo (46), Livno (46) i Trebinje (110).
Jučer još gore nego danas
Podaci od prethodnog dana, 24. januara, pokazuju da je situacija bila još teža.
Visoko je jučer imalo indeks 489 – u zoni opasnosti, Banjaluka 457, dok su Kakanj, Travnik, Tuzla, Ilijaš, Zenica i Doboj bili u rasponu od 238 do 293, što ih svrstava u kategoriju „vrlo nezdravog“ zraka.
Zenica je jučer imala indeks 247, što znači da je zrak bio znatno lošiji nego jutros, ali i dalje u opasnoj zoni za osjetljive kategorije stanovništva.
Sarajevo je jučer bilo na 209, Tešanj 192, Prijedor 190, Vogošća 177, dok su Mostar, Trebinje, Bihać i Livno bili jedini gradovi sa umjerenim ili dobrim kvalitetom zraka.
Hronični problem zimskih mjeseci
Ovakvi podaci potvrđuju kontinuitet problema zagađenja zraka tokom zimskih mjeseci, posebno u kotlinama i industrijskim sredinama, gdje kombinacija ložišta, saobraćaja, meteoroloških uslova i industrijskih postrojenja dovodi do dugotrajnog zadržavanja zagađujućih čestica u zraku.
Zenica se i ovog jutra nalazi među gradovima s najlošijim zrakom u državi, što dodatno potvrđuje da problem zagađenja nije povremen već sistemski i dugotrajan.
Vrijednosti koje se bilježe već danima spadaju u kategorije koje mogu izazvati ozbiljne zdravstvene tegobe kod djece, starijih osoba, hroničnih bolesnika, ali i kod potpuno zdravih osoba nakon dužeg boravka na otvorenom.
Preporuke zdravstvenih institucija u ovakvim situacijama su da se boravak na otvorenom svede na minimum, posebno u jutarnjim i večernjim satima, kada su koncentracije zagađujućih čestica najviše.
