U BiH posluje sve više stranih preduzeća, koja za godinu dana zarade gotovo 2,4 milijarde KM, a uglavnom se bave prerađivačkom industrijom i trgovinom. Posljednji podaci državne Agencije za statistiku pokazuju da je 2015. u BiH bilo 407, u dvije prethodne godine 388, a u 2012. godini 372 strana preduzeća, piše Blic.rs.

Riječ je o firmama sa 20 i više zaposlenih koje su u većinskom stranom vlasništvu. Zapošljavaju ukupno 60.040 radnika, što je oko 20 posto od ukupnog broja zaposlenih u BiH. To, praktično, znači da je u ovim preduzećima, zaposlenje našla gotovo petina radne snage u BiH. U prerađivačkoj industriji je 188 firmi koje zapošljavaju 33.900 osoba, a u trgovini na veliko i malo 114 predstavništava sa 15.584 zaposlenih. Najveći broj podružnica dolazi iz zemalja EU – 317, gdje prednjači Hrvatska sa 60, Slovenija sa 55, te Austrija sa 50 predstavništava.

Zemlje izvan EU imaju 90 predstavništava, od čega najviše Srbija – 37. Statistika pokazuje da su strana preduzeća u BiH tokom pretprošle godine ostvarila promet od 11,96 milijardi KM, dok je za troškove zaposlenih otišlo 1,1 milijardi KM.

Ekonomisti ističu da je riječ o firmama koje su zdravi dio ekonomije BiH, koja se inače suočava s mnogim problemima i bori s velikom nelikvidnošću.

“Ova preduzeća vode računa o svim elementima poslovanja, zbog čega i ostvaruju prilično visok profit. Uredno izmiruju svoje obaveze prema državi i radnicima, a u prosjeku imaju oko 150 zaposlenih. Poslujući s njima opstaju i mnogi dobavljači iz BiH. Domaćem gospodarstvu plaćaju poreze i doprinose, dok redovitom isplatom plata utječu na rast kupovne moći građana”, ističu ekonomisti.

Iz Vijeća stranih investitora BiH poručuju da strane kompanije promoviraju osnovne ekonomske ciljeve jedne zemlje, kao što su stabilnost, razvoj i razmjena znanja, te usvajanje novih tehnologija.

“S obzirom na izuzetno visok vanjskootrgovinski deficit i loše gospodarske performanse BiH, kao i nedostatak investicijskih sredstava za rast izvoza i gospodarsku ekspanziju, strane investicije predstavljaju najoptimalniji oblik plasmana u naše gospodarstvo. Direktne strane investicije, prije svega, potiču trgovinu, razvoj i gospodarski rast zemalja u tranziciji putem kompanija koje ulaskom na tržište donose ne samo capital, nego i ostale resurse koji mobiliraj i domaće gospodarstvenike”, kaže izvršna direktorka Vijeća stranih investitora BiH Sanja Miovčić. Prema njezinim rečima, ulaskom na tržište velikih međunarodnih korporacija, stvara se prostor i za razvoj omaćih malih i srednjih preduzeća.

“To dovodi do više stope rasta, povećanja izvoza, te ubrzanog provođenja strukturalnih reformi. Na kraju, osigurava bolju ekonomsku stabilnost i povoljniji kreditni rejting države. Međutim, važno je da dolazak novog investitora prati odgovarajuća infrastruktura i logistika, te efikasan administrativni aparat koji će agilno servisirati investitora, a ne biti mu prepreka u realizaciji njegove investicije, što je trenutno slučaj”, kaže Miovčićeva.

U BiH je za 6 mjeseci 2017. pokrenuto ukupno 574 postupka likvidacija i stečaja firmi, što je za 15 više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je iz registra pravnih osoba izbrisano 339 firmi. Za pola ove godine otvoren je 121 stečajni postupak i 453 likvidacije. Zaključno s augustom, u BiH je blokirano 74.837 računa, a ukupno 64.017 firmi blokiran je bar jedan račun. Za samo 8 mjeseci 2017. blokirano je 10.284 računa, što je za čak 62 posto više nego tokom cijele prošle godine.

U BiH posluje sve više stranih preduzeća, koja za godinu dana zarade gotovo 2,4 milijarde KM, a uglavnom se bave prerađivačkom industrijom i trgovinom. Posljednji podaci državne Agencije za statistiku pokazuju da je 2015. u BiH bilo 407, u dvije prethodne godine 388, a u 2012. godini 372 strana preduzeća, piše Blic.rs.

Riječ je o firmama sa 20 i više zaposlenih koje su u većinskom stranom vlasništvu. Zapošljavaju ukupno 60.040 radnika, što je oko 20 posto od ukupnog broja zaposlenih u BiH. To, praktično, znači da je u ovim preduzećima, zaposlenje našla gotovo petina radne snage u BiH. U prerađivačkoj industriji je 188 firmi koje zapošljavaju 33.900 osoba, a u trgovini na veliko i malo 114 predstavništava sa 15.584 zaposlenih. Najveći broj podružnica dolazi iz zemalja EU – 317, gdje prednjači Hrvatska sa 60, Slovenija sa 55, te Austrija sa 50 predstavništava.

Zemlje izvan EU imaju 90 predstavništava, od čega najviše Srbija – 37. Statistika pokazuje da su strana preduzeća u BiH tokom pretprošle godine ostvarila promet od 11,96 milijardi KM, dok je za troškove zaposlenih otišlo 1,1 milijardi KM.

Ekonomisti ističu da je riječ o firmama koje su zdravi dio ekonomije BiH, koja se inače suočava s mnogim problemima i bori s velikom nelikvidnošću.

“Ova preduzeća vode računa o svim elementima poslovanja, zbog čega i ostvaruju prilično visok profit. Uredno izmiruju svoje obaveze prema državi i radnicima, a u prosjeku imaju oko 150 zaposlenih. Poslujući s njima opstaju i mnogi dobavljači iz BiH. Domaćem gospodarstvu plaćaju poreze i doprinose, dok redovitom isplatom plata utječu na rast kupovne moći građana”, ističu ekonomisti.

Iz Vijeća stranih investitora BiH poručuju da strane kompanije promoviraju osnovne ekonomske ciljeve jedne zemlje, kao što su stabilnost, razvoj i razmjena znanja, te usvajanje novih tehnologija.

“S obzirom na izuzetno visok vanjskootrgovinski deficit i loše gospodarske performanse BiH, kao i nedostatak investicijskih sredstava za rast izvoza i gospodarsku ekspanziju, strane investicije predstavljaju najoptimalniji oblik plasmana u naše gospodarstvo. Direktne strane investicije, prije svega, potiču trgovinu, razvoj i gospodarski rast zemalja u tranziciji putem kompanija koje ulaskom na tržište donose ne samo capital, nego i ostale resurse koji mobiliraj i domaće gospodarstvenike”, kaže izvršna direktorka Vijeća stranih investitora BiH Sanja Miovčić. Prema njezinim rečima, ulaskom na tržište velikih međunarodnih korporacija, stvara se prostor i za razvoj omaćih malih i srednjih preduzeća.

“To dovodi do više stope rasta, povećanja izvoza, te ubrzanog provođenja strukturalnih reformi. Na kraju, osigurava bolju ekonomsku stabilnost i povoljniji kreditni rejting države. Međutim, važno je da dolazak novog investitora prati odgovarajuća infrastruktura i logistika, te efikasan administrativni aparat koji će agilno servisirati investitora, a ne biti mu prepreka u realizaciji njegove investicije, što je trenutno slučaj”, kaže Miovčićeva.

U BiH je za 6 mjeseci 2017. pokrenuto ukupno 574 postupka likvidacija i stečaja firmi, što je za 15 više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je iz registra pravnih osoba izbrisano 339 firmi. Za pola ove godine otvoren je 121 stečajni postupak i 453 likvidacije. Zaključno s augustom, u BiH je blokirano 74.837 računa, a ukupno 64.017 firmi blokiran je bar jedan račun. Za samo 8 mjeseci 2017. blokirano je 10.284 računa, što je za čak 62 posto više nego tokom cijele prošle godine.