Danska i Norveška su na vrhu zemalja sa najotpornijom ekonomijom, odnosno zemalja koje će se najbrže oporaviti nakon svjetske pandemije virusa korona, procjena je Osiguravajuće kompanije FM Global.
- Reklama -
Lista otpornosti ekonomskih sistema rangira otpornost poslovnog okruženja u 130 zemalja na osnovu faktora kao što su politička stabilnost, korporativno upravljanje, rizik okruženja, logistika lanaca za snabdijevanje i transparentnost.
Deset zemalja sa najvećim kapacitetima za brz oporavak su Norveška, Danska, Švicarska, Njemačka, Finska, Švedska, Luksemburg, Austrija, zemlje centralne Amerike i Velika Britanija
- Reklama -
Od zemalja u regionu Hrvatska je na 37 mjestu, Slovenije na 42, Srbija na 63, a BiH na 70.
BBC kao primjer sposobnosti ekonomije izdvaja Dansku, koja bilježi visoke ocjene za lance za snabdijevanje. Ona je brzo reagovala kada je u pitanju donošenje mjera socijalnog distanciranja zbog širenja virusa.
Mjere kao što su naknada 90 posto plate radniku plaćenom po satu i 75 posto plate radniku sa punim radnim vremenom, pogođenom krizom, pozdravljena je u ostatku svijeta kao primjer, jer se suštinski radi o “zamrzavanju” ekonomije dok “oluja” ne prođe.
Danska i Norveška su na vrhu zemalja sa najotpornijom ekonomijom, odnosno zemalja koje će se najbrže oporaviti nakon svjetske pandemije virusa korona, procjena je Osiguravajuće kompanije FM Global.
- Reklama -
Lista otpornosti ekonomskih sistema rangira otpornost poslovnog okruženja u 130 zemalja na osnovu faktora kao što su politička stabilnost, korporativno upravljanje, rizik okruženja, logistika lanaca za snabdijevanje i transparentnost.
Deset zemalja sa najvećim kapacitetima za brz oporavak su Norveška, Danska, Švicarska, Njemačka, Finska, Švedska, Luksemburg, Austrija, zemlje centralne Amerike i Velika Britanija
- Reklama -
Od zemalja u regionu Hrvatska je na 37 mjestu, Slovenije na 42, Srbija na 63, a BiH na 70.
BBC kao primjer sposobnosti ekonomije izdvaja Dansku, koja bilježi visoke ocjene za lance za snabdijevanje. Ona je brzo reagovala kada je u pitanju donošenje mjera socijalnog distanciranja zbog širenja virusa.
Mjere kao što su naknada 90 posto plate radniku plaćenom po satu i 75 posto plate radniku sa punim radnim vremenom, pogođenom krizom, pozdravljena je u ostatku svijeta kao primjer, jer se suštinski radi o “zamrzavanju” ekonomije dok “oluja” ne prođe.
