“Putuj, oče. Putuj, komandante. Na nama je da nikad ne iznevjerimo ono za šta si dao cijeli život i svoju porodicu. Tamo gdje je naša vojska došla, tamo ima Srba. Tamo gdje nije, nema“.
Ovo su riječi Darka Mladića, sina Ratka Mladića, generala Vojske Republike Srpske osuđenog za genocid u Srebrenici, granatiranje Sarajeva i terorisanje njegovih građana, progone, istrebljenja, nečovječna djela… Izgovorio ih je na Topčiderskom groblju 7. septembra 2026. godine tokom sahrane oca.
U izuzetno nacionalističkom zanosu svih prethodnih dana zaboravio je napomenuti kako ga finansiraju preživjeli bh. građani, njihovi potomci, današnji poreski obveznici. Firma u njegovom vlasništvu „Digitalni ozon“, registrovana u Banjaluci, za šest godina prikazala je prihod od 4.537.534 KM i to sa samo jednim zaposlenim radnikom. Po osnovu tenderskih ugovora, finansijeri su joj, između ostalih, Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine, Ministarstvo pravde BiH, Sveučilište u Mostaru, Univerzitet u Tuzli…
Kao i većini vlasti bliskih firmi, zadatak joj je da ovlada bazama podataka građana, nudeći servere, softvere, izradu aplikacija, računare i računarsku opremu, štampače… Građani su finansirali 27 ugovora ukupne vrijednosti 573.395,4 KM sa porezom.
Na čelu RAK-a BiH je Draško Milinović, izuzetno blizak SNSD-u. U ovoj instituciji koja upravlja telekomunikacijama, radiodifuzijom i medijima u BiH na razne pozicije postavio je sebi bliske ljude. Među njima je i Aleksandra Košarac, supruga ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca, koji je Ratku Mladiću zahvalio na „hrabrosti i snazi“. I Milinović prepoznaje taj senzibilitet, nekada je bio direktor Radio-televizije RS, koja je uživo prenosila sahranu ratnog zločinca. Ipak, on „pomaže“ drugačije. Održavanje softvera za popis stalnih sredstava i sitnog inventara, portala i softvera za fakturisanje i praćenje naplate podijelio je u tri lota. Sva tri ugovora 24. marta ove godine potpisao je sa „Digitalnim ozonom“ – 24.570; 13.748 i 13.806 KM sa PDV-om. Na ugovoru i paraf direktora firme Nikole Kukrića.
Biznis Mladićevog sina sa dva ugovora podržalo je i Sveučilište u Mostaru. Na raspisani konkurentski zahtjev „Ozon“ je poslao ponudu za sistem navigacije za praćenje stoke i komunikacijske infrastrukture za potrebe Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta. Posao od 14.859 KM zaključen 29. aprila 2025. godine. Nepuna tri mjeseca nakon toga Sveučilištu je trebalo dizajnirati „novu funkcionalnost GPS ogrlice i plit web aplikacije za GPS ogrlice“ za potrebe istog fakulteta. Ugovor od 18.133 KM potpisan je 18. jula iste godine.
Darko Mladić prati i studente Univerziteta u Tuzli, jer mu je to zadatak po ugovoru za „nabavku softvera za praćenje karijera studenata i alumnija“, u okviru projekta „Gender Equality in Academia and Research – GEAR“. Ugovor je zaključen 3. aprila 2025. godine, a građani su ga platili 6.435 KM.
Ipak, najizdašniji finansijeri su u Republici Srpskoj. Entitetski Zavod za zapošljavanje, smješten na Palama, ubjedljivo prednjači. Na deset poslova ukupna je cifra 325.866 KM. Univerzitet u Istočnom Sarajevu sa „Digitalnim ozonom“ sarađivao je kroz šest poslova ukupne vrijednosti – 144.091 KM sa porezom.
Na spisku davalaca ugovora je i Kinoteka RS, Biblioteka Istočno Sarajevo, Sportsko-rekreativni centar Slavija iz istog grada i Opština Višegrad.
MLADIĆEVI PARTNERI
Kada je početkom juna ove godine Ministarstvo sigurnosti BiH potvrdilo da postoji problem u radu softvera za obradu biometrijskih podataka, spomenuta je i firma „Page“ iz Istočnog Novog Sarajeva, u vlasništvu Ognjena Borovine i Igora Golijanina, koji je i direktor. Zajedno sa „američkim partnerom“ izradila je ovaj sistem. Finansirala ga je Evropska unija sa oko pet miliona KM, a Vijeće ministara BiH u rad ga je pustilo tek nakon što mu je istekla garancija.
Sedmicama prije javnog priznanja da problem postoji obustavljeno je zaprimanje zahtjeva za izdavanje viza i potvrdu boravka stranih državljana u BiH. Prema tadašnjim navodima medija, zbog blokade sistema više stranih delegacija koje su trebale doći u službene posjete BiH moralo je otkazati putovanje.
Firma „Page“ od svega se ogradila i odgovornost prebacila na Ministarstvo sigurnosti BiH. Zanimljivo, pozvali su se upravo na garanciju.
„Nakon isteka garantnog roka nije pokrenuta procedura redovnog održavanja sistema, što jestandardna i obavezna praksa kod ovako složenih i obimnih tehničkih sistema“, naveli su.
Upravo ova firma bila je u konzorcijumu sa „Digitalnim ozonom“ na dva tendera. Održavanje „Power BI sistema“ Zavoda za zapošljavanje RS kroz tri lota građani su platili ukupno 89.168 KM.
U drugom ugovoru, za održavanje serverske i mrežne infrastrukture, pojavljuje se još jedna. I to iz Novog Sarajeva. „TwoTech“ u vlasništvu je Emira Mehanovića, Kemala Kalajdžisalihovića i Ešrefa Salkovića. Ukupna vrijednost posla potvrđenog 5. januara ove godine je 58.000 KM.
Na stranici „Digitalnog ozona“, osim institucija, ustanova i javnih preduzeća, stoji i logo UNDP-a, „vodeće organizacije Ujedinjenih nacija koja se bori za okončanje nepravde siromaštva, nejednakosti i klimatskih promjena“.
MLADIĆEVE FINANSIJE
Prema podacima iz baze Akta, „Digitalni ozon“ osnovan je 2017. godine, ali je do 2020. poslovao u minusu. Nagli uspjeh bilježi baš u godini pandemije korona virusa, kada prikazuje prihod od 789.418 KM. Naredne godine cifra je još veća – 976.511. U 2023. godini Mladić u BiH prihoduje 832.629, u 2024. – 557.760, a u prošloj – 468.929 KM.
Inače, sin Ratka Mladića u IT oblasti uspješno posluje i u Srbiji. Njegova tamošnja firma zove se „Impact“ i bilježi milionske prihode.
Na upit Žurnala iz „Digitalnog ozona“ nije stigao odgovor.
