Sljedeća pandemija mogla bi krenuti iz amazonske prašume, upozorava brazilski ekolog David Lapola.

- Reklama -

Tvrdi da ljudsko posezanje za životinjskim staništima prelazi sve granice zbog krčenja šuma.

Naučnici kažu da urbanizacija dotadašnjih divljina pridonosi pojavi zoonotskih bolesti, onih koje sa životinja prelaze na ljude.

- Reklama -

To uključuje novi koronavirus, koji je najvjerojatnije ‘skočio’ sa šišmiša na ljude u kineskoj pokrajini Hubei koja se rapidno urbanizuje.

Lapola (38), koji proučava kako ljudska aktivnost preoblikuje ekosisteme tropskih šuma, tvrdi da se isti procesi zbivaju u Amazoniji.

• Amazonija je ogroman rezervoar virusa. Bolje da ne iskušavamo sreću – rekao je u razgovoru za AFP.

Najveća svjetska prašuma nestaje uznemirujućom brzinom.

Prošle godine, prve u predsjedničkom mandatu desničara i klimatskog skeptika Bolsonara, koji želi otvoriti nekad zaštićena domorodačka područja za rudarenje i poljoprivredu, deforestacija Amazonije znatno je porasla.

Trend se nastavlja i ove.

• Kad stvorite ekološku neravnotežu, tada virus može skočiti sa životinja na ljude – rekao je.

Slično se već dogodilo pri pojavama HIV-a, ebole i groznice denga.

• Ti virusi su se pojavili i raširili zbog ekoloških neravnoteža – kaže Lapola.

Dosad je većina takvih epidemija bila koncentrirana u južnoj Aziji i Africi.

Velika bioraznolikost Amazonije mogla bi regiju pretvoriti “u najveći svjetski bazen koronavirusa”, rekao je Lapola misleći na koronaviruse generalni, a ne samo na uzročnika postojeće pandemije.

• To je još jedan razlog da se Amazonija ne koristi iracionalno – naglasio je.

• Moramo prepraviti odnos između našeg društva i prašume – tvrdi.

• Inače će svijetu slijediti još pandemija s nepredvidivim ishodima. Bolje nam je da igramo na sigurno.

Sljedeća pandemija mogla bi krenuti iz amazonske prašume, upozorava brazilski ekolog David Lapola.

- Reklama -

Tvrdi da ljudsko posezanje za životinjskim staništima prelazi sve granice zbog krčenja šuma.

Naučnici kažu da urbanizacija dotadašnjih divljina pridonosi pojavi zoonotskih bolesti, onih koje sa životinja prelaze na ljude.

- Reklama -

To uključuje novi koronavirus, koji je najvjerojatnije ‘skočio’ sa šišmiša na ljude u kineskoj pokrajini Hubei koja se rapidno urbanizuje.

Lapola (38), koji proučava kako ljudska aktivnost preoblikuje ekosisteme tropskih šuma, tvrdi da se isti procesi zbivaju u Amazoniji.

• Amazonija je ogroman rezervoar virusa. Bolje da ne iskušavamo sreću – rekao je u razgovoru za AFP.

Najveća svjetska prašuma nestaje uznemirujućom brzinom.

Prošle godine, prve u predsjedničkom mandatu desničara i klimatskog skeptika Bolsonara, koji želi otvoriti nekad zaštićena domorodačka područja za rudarenje i poljoprivredu, deforestacija Amazonije znatno je porasla.

Trend se nastavlja i ove.

• Kad stvorite ekološku neravnotežu, tada virus može skočiti sa životinja na ljude – rekao je.

Slično se već dogodilo pri pojavama HIV-a, ebole i groznice denga.

• Ti virusi su se pojavili i raširili zbog ekoloških neravnoteža – kaže Lapola.

Dosad je većina takvih epidemija bila koncentrirana u južnoj Aziji i Africi.

Velika bioraznolikost Amazonije mogla bi regiju pretvoriti “u najveći svjetski bazen koronavirusa”, rekao je Lapola misleći na koronaviruse generalni, a ne samo na uzročnika postojeće pandemije.

• To je još jedan razlog da se Amazonija ne koristi iracionalno – naglasio je.

• Moramo prepraviti odnos između našeg društva i prašume – tvrdi.

• Inače će svijetu slijediti još pandemija s nepredvidivim ishodima. Bolje nam je da igramo na sigurno.