Slovenija priprema novi sistem mjerenja prosječne brzine na četiri dionice autocesta, a vozačima koji značajno prekorače dozvoljenu brzinu prijete kazne do 1.200 eura. Iako je oprema već postavljena, sistem još nije počeo s kažnjavanjem jer nisu završene sve tehničke i administrativne procedure.
Prema posljednjim informacijama slovenske kompanije za autoceste DARS, prvi komisijski pregled sva četiri sistema obavljen je 16. oktobra 2026. godine. Utvrđeno je da izvođač mora završiti dodatne zadatke i dostaviti potrebnu dokumentaciju, za šta je predviđen rok od dva mjeseca.
Tek nakon otklanjanja nedostataka i završetka primopredaje sistem će preuzeti slovenska policija, koja će odrediti datum početka rada. Vozači će o tome biti unaprijed obaviješteni.
Kamere na četiri dionice autocesta
Od ranije je poznato da će mjerenje prosječne brzine biti uvedeno na sljedećim dionicama, i to samo u navedenim smjerovima:
- A1 Logatec – Vrhnika, prema Ljubljani;
- A2 Ljubljana Brod – Vodice, prema Kranju;
- A2 Grosuplje – Ivančna Gorica, prema Novom Mestu;
- A1 Podmilj – Ločica, kod tunela Trojane, prema Mariboru.
Za razliku od klasičnih radara, novi sistem neće mjeriti trenutnu brzinu vozila, nego vrijeme potrebno za prelazak određene udaljenosti.
Kamere na početku i kraju dionice evidentirat će registarske oznake i vrijeme prolaska, nakon čega će sistem izračunavati prosječnu brzinu. To znači da usporavanje neposredno ispred kamere neće pomoći vozačima koji su prethodno vozili brže od dozvoljenog ograničenja.
Prema DARS-u, kontrola će obuhvatiti sve vrste vozila, dok sistem neće biti aktivan tokom izvođenja radova na kontrolisanoj dionici.
Za prekoračenje brzine na autocesti veće od 60 kilometara na sat slovenski propisi predviđaju kaznu od 1.200 eura i devet kaznenih bodova. Za manja prekoračenja predviđene su niže kazne.
Slični sistemi već funkcionišu širom Evrope
Mjerenje prosječne brzine nije novost u evropskom saobraćaju. Italija sistem Tutor koristi od 2005. godine, dok Austrija sekcijsko mjerenje primjenjuje od 2003. godine.
Slična kontrola postoji i u Nizozemskoj, Belgiji, Španiji, Francuskoj, Poljskoj, Norveškoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Cilj ovakvih sistema prvenstveno je smanjenje brzine na dužim dionicama i povećanje sigurnosti saobraćaja, a vozači iz Bosne i Hercegovine koji putuju kroz Sloveniju trebaju imati na umu da postojeće kontrole brzine ostaju na snazi i prije početka rada novih kamera.
