Životinjski i biljni svijet se drastično smanjio. Do kraja ovog desetljeća mogao bi se smanjiti za čak 67 posto u odnosu na brojnost prije 50 godina, stoji izvještaju koje su predstavili stručnjaci iz Svjetske organizacije za zaštitu okoliša (WWF) u Mostaru.

Savremeni se čovjek opasno približio tački bez povratka kada je u pitanju iskorištavanje prirodnih resursa, rečeno je na predstavljanju Izvještaja o stanju planeta Svjetskog fonda za zaštitu okoliša (WWF), koje je danas održano na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Kako je kazao direktor Odjela zaštite prirode pri WWF-om Mediteranskom programu Deni Porej, WWF desetljećima prati ekosustave širom planeta te periodično izdaje izvještaje o stanju planeta, a podaci koji WWF-ovi aktivisti dobivaju na terenu sve su lošiji i lošiji.

“Kao ilustracija može nam poslužiti podatak da smo od 1970. izgubili više od pola životinja na planeti. Danas u slatkovodnim sistemima imamo 80 posto manje riba nego što ih je bilo 70-ih godina prošlog stoljeća. Počinjemo dostizati razmjere upotrebe planeta o kojima se moramo dobro zamisliti. Vrlo skoro doći ćemo u situaciju da će osnovne stvari, poput proizvodnje hrane i pristup pitkoj vodi biti upitne “, istaknuo je Porej.

Dodao je kako se globalno napravio korak naprijed u očuvanju zaštićenih područja, ali problem je što ta područja postaju sve više izolirane oaze.

WWF smatra kako bi zaštićena područja trebalo integrirati u lokalnu ekonomiju, kako bi i na taj način ona bila vrednovana, a ne ograditi ih bodljikavom žicom i zabranama.

Govoreći o Bosni i Hercegovini, Porej je istaknuo kako je Bosna i Hercegovina zaista svjetski dragulj kada je u pitanju biodiverzitet.

“Priroda može biti osnova za razvoj BiH. Ako to shvatimo i ako o tome razgovaramo, možemo naći konsenzus kako bismo zaštitili prirodu, a istovremeno ostvarili ekonomski razvoj”, poručio je Porej.

Voditelj WWF-ovog ureda u BiH Zoran Mateljak dodao je kako BiH nije izolirani ekosistem, istaknuvši kako sve ono što se događa na globalnom nivou utječe na lokalni nivo i obrnuto.

“BiH ne može stajati po strani. Moramo se uključiti u moderne tokove i moramo našu privredu postaviti na temelje održivog razvitka”, kazao je Mateljak.

Životinjski i biljni svijet se drastično smanjio. Do kraja ovog desetljeća mogao bi se smanjiti za čak 67 posto u odnosu na brojnost prije 50 godina, stoji izvještaju koje su predstavili stručnjaci iz Svjetske organizacije za zaštitu okoliša (WWF) u Mostaru.

Savremeni se čovjek opasno približio tački bez povratka kada je u pitanju iskorištavanje prirodnih resursa, rečeno je na predstavljanju Izvještaja o stanju planeta Svjetskog fonda za zaštitu okoliša (WWF), koje je danas održano na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Kako je kazao direktor Odjela zaštite prirode pri WWF-om Mediteranskom programu Deni Porej, WWF desetljećima prati ekosustave širom planeta te periodično izdaje izvještaje o stanju planeta, a podaci koji WWF-ovi aktivisti dobivaju na terenu sve su lošiji i lošiji.

“Kao ilustracija može nam poslužiti podatak da smo od 1970. izgubili više od pola životinja na planeti. Danas u slatkovodnim sistemima imamo 80 posto manje riba nego što ih je bilo 70-ih godina prošlog stoljeća. Počinjemo dostizati razmjere upotrebe planeta o kojima se moramo dobro zamisliti. Vrlo skoro doći ćemo u situaciju da će osnovne stvari, poput proizvodnje hrane i pristup pitkoj vodi biti upitne “, istaknuo je Porej.

Dodao je kako se globalno napravio korak naprijed u očuvanju zaštićenih područja, ali problem je što ta područja postaju sve više izolirane oaze.

WWF smatra kako bi zaštićena područja trebalo integrirati u lokalnu ekonomiju, kako bi i na taj način ona bila vrednovana, a ne ograditi ih bodljikavom žicom i zabranama.

Govoreći o Bosni i Hercegovini, Porej je istaknuo kako je Bosna i Hercegovina zaista svjetski dragulj kada je u pitanju biodiverzitet.

“Priroda može biti osnova za razvoj BiH. Ako to shvatimo i ako o tome razgovaramo, možemo naći konsenzus kako bismo zaštitili prirodu, a istovremeno ostvarili ekonomski razvoj”, poručio je Porej.

Voditelj WWF-ovog ureda u BiH Zoran Mateljak dodao je kako BiH nije izolirani ekosistem, istaknuvši kako sve ono što se događa na globalnom nivou utječe na lokalni nivo i obrnuto.

“BiH ne može stajati po strani. Moramo se uključiti u moderne tokove i moramo našu privredu postaviti na temelje održivog razvitka”, kazao je Mateljak.