Vlada Njemačke planira promjenu pravila za uvoz radnika sa Zapadnog Balkana od 1. januara 2027. godine. Umjesto 50.000, broj viza bi mogao biti prepolovljen na 25.000 godišnje. Ista najava postojala je i prošle godine nakon potpisivanja koalicionog sporazuma, CDU/CSU i SPD-a.
Prema trenutnim pravilima, Vlada Njemačke dozvoljava građanima iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije da rade u Njemačkoj ukoliko imaju ugovor o radu.
Kao dio svog reformskog paketa od 34 tačke, CDU/CSU i SPD planiraju prepoloviti broj izdatih viza od 1. januara 2027. godine s 50.000 na 25.000 godišnje. Centralni savez njemačkog građevinarstva (ZDB) upozorava na gubitak radnih mjesta i posljedice po mnoge infrastrukturne projekte.
“Ovo bi bio težak udarac za građevinsku industriju. Blizu 30 posto viza odlazi u građevinski sektor. Nijedna druga grana industrije ne koristi ovu regulativu u tolikoj mjeri”, saopštio je centralni savez.
Vlada Njemačke pravda ovo smanjenje rastom nezaposlenosti u Njemačkoj.
Prema navodima Savezne agencije za zapošljavanje (BA), Pravilo za Zapadni Balkan se općenito odnosi na sve vrste zaposlenja, čak i bez kvalifikacija. Isključene su samo regulisane profesije, poput doktora, ali se u tim slučajevima prvo mora priznati kvalifikacija.
“Svaki sedmi građevinski radnik ima strani pasoš. Za građevinsku industriju, ova regulativa je najuspješniji model za regrutovanje radnika i stručnjaka iz trećih zemalja. Snažno upozoravamo na posljedice prepolovljavanja kvote. Građevinska industrija bi do kraja godine mogla izgubiti 8.000 radnika”, kaže Felix Pakleppa, generalni direktor ZDB-a.
Potražnja za vizama za Zapadni Balkan uglavnom je velika. Kvota za 2025. godinu bila je iscrpljena već krajem novembra, te su aplikacije morale biti odbijene.
Prema navodima ZDB-a, Savezna agencija za zapošljavanje je prošle godine izdala čak 105.000 odobrenja, jer zbog dugih perioda čekanja u viznim odjelima svako odobrenje ne mora rezultirati ulaskom u zemlju.
“Ova regulativa funkcioniše tačno onako kako kreatori politika zamišljaju legalnu migraciju. Svako ko dođe mora imati ugovor o radu”, rekao je Pakleppa.
Prema Institutu za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB), 98 posto imigranata je zaposleno. Blizu 58 posto radi kao stručna radna snaga, specijalisti ili eksperti, iako to nije uslov.
“Pravilo za Zapadni Balkan predstavlja useljavanje radi posla, a ne radi socijalne pomoći. Sami CDU/CSU i SPD su ga uveli 2016. godine. Ne bi trebali sada uništavati vlastiti uspješan model”, naglašava Pakleppa.
Građevinska industrija poziva saveznu vladu da zadrži kvotu na najmanje 50.000, da digitalizuje i ubrza vizne procedure, te da razmotri mogućnost proširenja programa na druge zemlje porijekla.
