NASA je u srijedu objavila planove o dvije naučne misije na Veneri između 2028. i 2030., prve nakon nekoliko decenija, kako bi proučila atmosferu i geološke osobine Zemljine takozvane „sestrinske planete“.
Američka svemirska agencija tvrdi da će dodijeliti 500 miliona dolara za razvoj svake misije, koje će se zvati Davinci+ (skraćenica za Duboko proučavanje plemenitih gasova Venere) i Veritas (Emisije, radio nauka, InSAR, topografija i spektroskopija Venere).
Davinci+ će mjeriti kompoziciju Venerine atmosfere, u nastojanju da proširi shvatanje kako je evoluirala, dok će Veritas mapirati površinu planete iz orbite da si se shvatila njena geološka historija, ali i pomoglo zaključiti kako se razvila tako drugačije u odnosu na Zemlju.
Venera, druga planeta prema blizini Suncu, strukturom je slična Zemlji, ali je nešto manja od nje, sa prečnikom od oko 12.000 kilometara.
Gusta i otrovna atmosfera
Iznad njenog krajolika je gusta i otrovna atmosfera koja se sastoji uglavnom od ugljen-dioksida, s oblacima kapljica sumporne kiseline.
Posljedica je odbjeglog efekta staklenika koji peče površinu Venere na temperaturama do čak 880 stepeni Celzija, dovoljno visokim da se istopi olovo.
U posljednje vrijeme, naučnici su Veneri posvećivali manje pažnje, dok je fokus bio na Marsu.
NASA-in svemirski brod Magellan 1990. je došao do Venere i napravio prvu mapu njene površine.
NASA je u srijedu objavila planove o dvije naučne misije na Veneri između 2028. i 2030., prve nakon nekoliko decenija, kako bi proučila atmosferu i geološke osobine Zemljine takozvane „sestrinske planete“.
Američka svemirska agencija tvrdi da će dodijeliti 500 miliona dolara za razvoj svake misije, koje će se zvati Davinci+ (skraćenica za Duboko proučavanje plemenitih gasova Venere) i Veritas (Emisije, radio nauka, InSAR, topografija i spektroskopija Venere).
Davinci+ će mjeriti kompoziciju Venerine atmosfere, u nastojanju da proširi shvatanje kako je evoluirala, dok će Veritas mapirati površinu planete iz orbite da si se shvatila njena geološka historija, ali i pomoglo zaključiti kako se razvila tako drugačije u odnosu na Zemlju.
Venera, druga planeta prema blizini Suncu, strukturom je slična Zemlji, ali je nešto manja od nje, sa prečnikom od oko 12.000 kilometara.
Gusta i otrovna atmosfera
Iznad njenog krajolika je gusta i otrovna atmosfera koja se sastoji uglavnom od ugljen-dioksida, s oblacima kapljica sumporne kiseline.
Posljedica je odbjeglog efekta staklenika koji peče površinu Venere na temperaturama do čak 880 stepeni Celzija, dovoljno visokim da se istopi olovo.
U posljednje vrijeme, naučnici su Veneri posvećivali manje pažnje, dok je fokus bio na Marsu.
NASA-in svemirski brod Magellan 1990. je došao do Venere i napravio prvu mapu njene površine.
