Hrvatski premijer Andrej Plenković tvrdi da nadležne službe nisu znale da se spremaju hapšenja pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u Orašju.
Poručio je da bi u suprotnom drugačije planirao sadržaj nedavne posjete BiH.
Otkrio je i kako postoje indicije da bi sličnih hapšenja moglo biti još, a to pitanje, kaže, Hrvatska treba riješiti sa Bosnom i Hercegovinom.
Plenković je potvrdio i da hrvatsko pravosuđe poduzima pravne radnje u vezi pripadnika Armije Republike BiH, ali kaže da se “tu ne radi o retorziji, nego o istragama koje mogu postati pravni predmet”.
“Svojim istupima ne želim utjecati na pravosuđe, nego poboljšati pravosudnu suradnju sa susjednom državom. Važno je da u procesima ne bude selektivnog pristupa jer su se ranije spominjale i osobe drugih nacionalnosti”, poručio je Plenković.
Protest u Orašju
Zbog hapšenja desetorice hrvatskih branitelja u Orašju, koji se sumnjiče za ratni zločin nad srpskim civilima, u podne je održan protest u tom mjestu.
Organizirali su ga, kako javljaju mediji, udruženja proistekla iz domovinskog rata s tog područja, a najavljuje se i dolazak pripadnika veteranskih udruženja iz Hrvatske.
Poručili su kako će mirnim protestom vlastima u Bosni i Hercegovini željeli dati do znanja kako je to područje u ratu herojski “obranjeno od srbočetničke agresije”.
“Ako to sada ne napravimo, strahujemo da će već sutra biti kasno, da će sve ovo biti prošireno i da će možda čak netko od 271 poginulog biti optužen za ratni zločin koji se ovdje nikad nije dogodio. Ovaj prostor je branjen i ni metra izvan prostora općine Orašje 106. brigada HVO-a nije djelovala”, tvrde hrvatski veterani.
Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) krajem oktobra su na području Orašja uhapsili 10 osoba zbog optužbi za ratne zločine.
Akcija je provedena po nalogu Tužiteljstva BiH.
Glasnogovornik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić potvrdio je novinarima kako je slobode lišeno više bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), Vojne policije HVO-a i policijskih struktura zbog optužbi za počinjenje ratnog zločina nad žrtvama srpske nacionalnosti na području Orašja.
Pritvor uhapšenima
Sud Bosne i Hercegovine prihvatio je prijedlog Tužiteljstva i odredio jednomjesečni pritvor desetorici bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane.
Među uhapšenim je i Đuro Matuzović, general HVO-a u penziji i organizator odbrane na području Orašja te ratni zapovjednik oraškog Zbornog područja. Osim njega, uhapšeni su i pritvoreni Ivo Oršolić, Tado Oršolić, Marko Dominković, Joso Nedić, Marko Baotić, Marko Blažanović, Mato Živković, Anto Živković i Stjepo Đurić.
Prvoosumnjičeni za ratne zločine u Orašju general HVO-a Đuro Matuzović tvrdi da je žrtveno jagnje te da su stvarnu nadležnost tokom rata u Bosni i Hercegovini imali zapovjednici iz Hrvatske.
Matuzovićev advokat Almin Dautbegović kazao je da njegov klijent nije bio zapovjednik vojske, već samo karika u lancu koji je uspostavljen dogovorom bivših predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana te Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića.
Kako je kazao Dautbegović, na papiru je Matuzović bio zapovjednik, ali stvarnu nadležnost imali su zapovjednici iz Hrvatske, javila je reporterka Al Jazeere Nadina Maličbegović.
Matuzović, koji je pritvoren u zeničkom zatvoru, odgovornom smatra Hrvatsku vojsku, a kaže da će imena navodno odgovornih ljudi dostaviti Tužiteljstvu BiH.
Kada je Hrvatski dokumentacioni centar prije dvije godine dostavljao dokumentaciju Tužiteljstvu BiH, postupio je selektivno i dostavio samo podatke za osumnjičene iz BiH, ne i Hrvatske, kazao je Dautbegović.
‘Žrtveno jagnje’
Dodaje kako njegov klijent smatra da je žrtveno jagnje.
Matuzović je advokatu kazao kako privatni arhivi pokazuju da u vrijeme počinjenja zločina njegova vojska nije bila ni formirana. General HVO-a čak sumnja da ga je neko iz redova Hrvatske vojske u to doba pokušao ubiti.
Šef Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora Ranko Ostojić izjavio je u četvrtak, nakon zatvorene sjednice Odbora, sazvane zbog hapšenja pripadnika HVO-a, da je to “vrh sante leda svih događaja koji se upravo odvijaju, s ciljem da se, kroz ekstenzivno i selektivno korištenje pravosudnog sustava i tumačenjem određenih odredbi kaznenog djela ratnog zločina, to iskorištava u političke svrhe”.
“Ne protivimo se kažnjavanju svakog zločina. Informaciju smo dobili od ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije Danijela Markića i generala Ivice Kindera i Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, zatražili ažuriranje svih podataka. Odbor će u svojem dijelu odraditi i pripremu za sjednicu Sabora na kojoj bi se usvojili određeni zaključci”, rekao je Ostojić novinarima u Zagrebu.
Taj događaj, kaže, nije izuzetak.
“Problem je što se sve ovo može nastaviti. Podsjećam da je Vlada 2015. godine izrazila zabrinutost i zadužila Ministarstvo pravosuđa da ne postupa po zamolnicama ako utvrde da se radi o neselektivnom načinu ili optužnicama koje nemaju svoj temelj, pogotovo ako eventualno sugeriraju udruženi zločinački pothvat, kao što se to pokušalo napraviti”, rekao je.
Najavio je da će Odbor za pravosuđe na sjednici u petak također pridonijeti raščišćavanju situacije.
