Regulativa koja se odnosi na tržište lijekova u BiH u isključivom je interesu veletrgovaca i maloprodajnih lanaca apoteka, zbog čega građani u BiH plaćaju najveće cijene lijekove u odnosu na Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru, pokazuje analiza “Realna cijena lijekova” koju je, uz pomoć Centra civilnih inicijativa i USAID-a, uradilo Udruženje Misli dobro.

Prema podacima iz ove analize, devet lijekova od posmatranih 13 iz grupe deset najprodavanijih lijekova u BiH, najskuplje su u regionu.

Ova analiza je pokazala i da nadzor nad tržištem lijekova, vrijednim više od 700 miliona KM, u BiH praktično ne postoji.

– Pravilnik o načinu kontrole, oblikovanja i izvještavanja o cijena donesen 2017. godine, direktor Agencije za lijekove je imao 60 dana da imenuje organ koji će vršiti nadzor nad Pravilnikom, ali je Nadzorno tijelo imenovano tek u decembru 2018. godine, a zbog problema sa naknadama danas ne funkcioniše i ne zasijeda – rekao je Uroš Vukić, član Udruženja Misli dobro.

Analiza je pokazala i da BiH ima najveću velebrodajnu maržu od osam odsto, dok je u Srbiji i Crnoj Gori ona šest odsto, prenose Nezavisne novine.

Regulativa koja se odnosi na tržište lijekova u BiH u isključivom je interesu veletrgovaca i maloprodajnih lanaca apoteka, zbog čega građani u BiH plaćaju najveće cijene lijekove u odnosu na Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru, pokazuje analiza “Realna cijena lijekova” koju je, uz pomoć Centra civilnih inicijativa i USAID-a, uradilo Udruženje Misli dobro.

Prema podacima iz ove analize, devet lijekova od posmatranih 13 iz grupe deset najprodavanijih lijekova u BiH, najskuplje su u regionu.

Ova analiza je pokazala i da nadzor nad tržištem lijekova, vrijednim više od 700 miliona KM, u BiH praktično ne postoji.

– Pravilnik o načinu kontrole, oblikovanja i izvještavanja o cijena donesen 2017. godine, direktor Agencije za lijekove je imao 60 dana da imenuje organ koji će vršiti nadzor nad Pravilnikom, ali je Nadzorno tijelo imenovano tek u decembru 2018. godine, a zbog problema sa naknadama danas ne funkcioniše i ne zasijeda – rekao je Uroš Vukić, član Udruženja Misli dobro.

Analiza je pokazala i da BiH ima najveću velebrodajnu maržu od osam odsto, dok je u Srbiji i Crnoj Gori ona šest odsto, prenose Nezavisne novine.