Komemorativnim programom pod nazivom “Vukovar mjesto posebnog pijeteta”, u dvorištu Opće bolnice u Vukovaru počelo je obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., i 25. obljetnicu stradanja toga grada u napadima Jugoslavenske vojske u Domovinskom ratu.

Programu prisustvuje veliki broj građana i domoljuba iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva, te hrvatski državni vrh, predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade Božo Petrov i Andrej Plenković. ministri u Vlade, mnogi saborski zastupnici, stranački čelnici.

Nakon prigodnog programa u dvorištu bolnice , sudionici obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. uputili su se u Koloni sjećanja, križnom putu, gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata. Tamo će državne i druge delegacije položiti vijence i zapaliti svijeće u spomen na ubijene, poginule i nestale hrvatske branitelje i civile u napadima bivše JNA i srpskih paravojnih jedinica na Vukovar.

Kolonu sjećanja ove godine predvode branitelji Vukovara i članovi porodica poginulih, ubijenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja Vukovara.

Komemorativna događanja u Vukovaru prati više od 1.600 akreditiranih novinara, a gradske vlasti današnji dan su proglasile neradnim za firme i ustanove u vlasništvu grada.

Bitka za Vukovar u kojoj je, prema podatcima vukovarskih gradskih vlasti poginulo i ubijeno 4.000 ljudi,, počela je 25. avgusta, kada su jugoslavenska vojska i srpske paravojne jedinice krenule u opći tenkovsko-pješački napad na hrvatski grad Vukovar. Oko 1.800 hrvatskih branitelja, među kojima je bio veliki broj dobrovoljaca iz cijele Hrvatske, uspjelo je Vukovar braniti gotovo puna tri mjeseca. Obrana grada slomljena je 18. novembra 1991. godine.

Iz vukovarske Ratne bolnice jugoslavenska vojska izvela je ranjenike, branitelje i civile, koji su ubijeni na Ovčari u noći od 20. na 21. novembra 1991. Iz masovne grobnice na Ovčari ekshumirano je 200 osoba, a još se traga za posmrtnim ostatcima 76 osoba. Najmlađa žrtva imala je 16, najstarija 84 godine, a među žrtvama je bila i Ružica Markobaši koja je ubijena u sedmom mjesecu trudnoće.

Nakon okupacije Vukovara u koncentracijske logore u Srbiji odvedeno je nekoliko hiljada zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, dok je iz grada prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

Na popisu zarobljenih i nestalih iz Domovinskog rata s vukovarskog područja nalazi se još 309 osoba.

U 25 godina od ratnog zločina u Vukovaru hrvatski pravosudni organi pokrenuli su postupke protiv 1203 osobe, od kojih je do sada osuđen 181 optuženik, dok mnogi postupci još uvijek traju, objavilo je hrvatsko Ministarstvo pravosuđa.

Osim pred hrvatskim sudovima zbog ratnih zločina na širem vukovarskom području postupci su vođeni ili su u toku i pred Specijalnim sudom za ratne zločine u Beogradu te pred Međunarodnim kaznenim tribunalom za bivšu Jugoslaviju u Hagu.

Komemorativnim programom pod nazivom “Vukovar mjesto posebnog pijeteta”, u dvorištu Opće bolnice u Vukovaru počelo je obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., i 25. obljetnicu stradanja toga grada u napadima Jugoslavenske vojske u Domovinskom ratu.

Programu prisustvuje veliki broj građana i domoljuba iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva, te hrvatski državni vrh, predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade Božo Petrov i Andrej Plenković. ministri u Vlade, mnogi saborski zastupnici, stranački čelnici.

Nakon prigodnog programa u dvorištu bolnice , sudionici obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. uputili su se u Koloni sjećanja, križnom putu, gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata. Tamo će državne i druge delegacije položiti vijence i zapaliti svijeće u spomen na ubijene, poginule i nestale hrvatske branitelje i civile u napadima bivše JNA i srpskih paravojnih jedinica na Vukovar.

Kolonu sjećanja ove godine predvode branitelji Vukovara i članovi porodica poginulih, ubijenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja Vukovara.

Komemorativna događanja u Vukovaru prati više od 1.600 akreditiranih novinara, a gradske vlasti današnji dan su proglasile neradnim za firme i ustanove u vlasništvu grada.

Bitka za Vukovar u kojoj je, prema podatcima vukovarskih gradskih vlasti poginulo i ubijeno 4.000 ljudi,, počela je 25. avgusta, kada su jugoslavenska vojska i srpske paravojne jedinice krenule u opći tenkovsko-pješački napad na hrvatski grad Vukovar. Oko 1.800 hrvatskih branitelja, među kojima je bio veliki broj dobrovoljaca iz cijele Hrvatske, uspjelo je Vukovar braniti gotovo puna tri mjeseca. Obrana grada slomljena je 18. novembra 1991. godine.

Iz vukovarske Ratne bolnice jugoslavenska vojska izvela je ranjenike, branitelje i civile, koji su ubijeni na Ovčari u noći od 20. na 21. novembra 1991. Iz masovne grobnice na Ovčari ekshumirano je 200 osoba, a još se traga za posmrtnim ostatcima 76 osoba. Najmlađa žrtva imala je 16, najstarija 84 godine, a među žrtvama je bila i Ružica Markobaši koja je ubijena u sedmom mjesecu trudnoće.

Nakon okupacije Vukovara u koncentracijske logore u Srbiji odvedeno je nekoliko hiljada zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, dok je iz grada prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

Na popisu zarobljenih i nestalih iz Domovinskog rata s vukovarskog područja nalazi se još 309 osoba.

U 25 godina od ratnog zločina u Vukovaru hrvatski pravosudni organi pokrenuli su postupke protiv 1203 osobe, od kojih je do sada osuđen 181 optuženik, dok mnogi postupci još uvijek traju, objavilo je hrvatsko Ministarstvo pravosuđa.

Osim pred hrvatskim sudovima zbog ratnih zločina na širem vukovarskom području postupci su vođeni ili su u toku i pred Specijalnim sudom za ratne zločine u Beogradu te pred Međunarodnim kaznenim tribunalom za bivšu Jugoslaviju u Hagu.