Cyber napadi u posljednje vrijeme sve su češći u Bosni i Hercegovini. Na to upozoravaju i iz sigurnosnih agencija. Na meti su uglavnom firme, privatne i državne. Brojka kompjuterskog kriminaliteta je izuzetno visoka. Prije 10 godina 1:100.000 (jedan naprema sto hiljada) neotkrivenih. Danas 1:1.000.000 (jedan naprema milion). Cyber kriminal napreduje, dok se nadležni u BiH bore sa neadkevatnim zakonima i sopstvenom neefikasnošću.

Nedavno je iz Obavještajno sigurnosne agencije u BiH (OSA BiH) stiglo upozorenje pojedincima, institucijama, privatnom sektoru da su cyber napadi, čini se, sve učestaliji. O kakvim se napadima radi, i sa kojim ciljem, nije precizirano. Ali je zatraženo da se poduzmu prevetivne mjere zaštite. Iz Federalne uprave policije (FUP) kažu da dojave o cyber napadima zaprimaju svakodnevno. A meta napada, najčešće, bar za sada, nisu građani.

– To su firme odnosno tamo gdje napadač može ostvariti određenu novčanu dobit. I nakon zaključavanja sistema ide ponuda za vraćanje tih podataka, odnosno iznuda – pojasnio je Saša Petrović, inspektor FUP-a.

BiH za cyber napad nije spremna. Niti radi na tome da bude. U Federaciji BiH, pa ni na državnom nivou, ne postoji Zakon o informacijskoj sigurnosti niti o kritičnoj infrastrukturi. Nema ni strategija.

Dok većina razvijenih zemalja ima specijalizirane odjele za cyber operacije, u BiH se tek formiraju. U takvim uslovima bh. instituciijama i privatnom sektoru nije ni lako poduzeti preventivne mjere.

– Naravno da su oni svjesni, međutim ne mogu da poduzmu ukoliko nemaju kvalitetno educiran kadar, ukoliko nemaju opremu. Tu smo mislim malo usporeni, zato što imamo ograničenja određena u tom administrativnom dijelu – naglasio je Nedžad Korajlić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku i kriminologiju UNSA.

A svjesni da vrlo lako mogu postati žrtva cyber napada ili kriminala, veliki broj bh. građani čini se nije.

Pitali smo građane Sarajeva znaju li kako mogu postati žrtva cyber napada?

“Ne znam vjerujte”, “Ne, stvarno ne”, “Preko maila, preko aplikacija, sve što je digitalno možeš postati žrtva”, “Preko interneta, društvenih mreža, davanjem suvišnih privatnih podataka tamo gdje to nije neophodno”, naveli su.

Cyber kiriminal se najčešće dovodi u vezu sa krađom podataka sa kreditnih kartica, korisničkih naloga, izrada i unošenje kompjuterskih virusa, neovlašten pristup nezaštićenom računaru ili mreži, pa i iskorištavanje djece ili maloljetnika za pornografiju. Stopostotna zaštita nije moguća. Ali preventivne mjere postoje.

– Da su nam sistemi najnoviji, da su najnovije sigurnosne zakrpe, nadogradnje instalirane, jer time smanjujemo broj načina upada u naš sistem, s druge strane ono klasično, cyber higijena, ne ostavljati pasvord zapisan, imati dovoljno kompleksan pasvord, ne dijeliti lične podatke s drugim ljudima – naveo je Predrag Puharić, stručnjak za cyber sigurnost.

Građani moraju biti oprezni pri, naprimjer, otvaranju sumnjivih e-mailova ili linkova, prilikom ostavljanja podataka sa kreditnih ili platnih kartica.

Na oprezu moraju biti i kada koriste besplatne internetske mreže, free wifi, u tramvajima, na šetalištima, jer mobitel u tom slučaju postaje lagano sredstvo za preuzimanje ličnih podataka iz emailova ili korisničkih računa. Prevencija je najbolja zaštita, posebno onda kada vas država ne može zaštiti.

Cyber napadi u posljednje vrijeme sve su češći u Bosni i Hercegovini. Na to upozoravaju i iz sigurnosnih agencija. Na meti su uglavnom firme, privatne i državne. Brojka kompjuterskog kriminaliteta je izuzetno visoka. Prije 10 godina 1:100.000 (jedan naprema sto hiljada) neotkrivenih. Danas 1:1.000.000 (jedan naprema milion). Cyber kriminal napreduje, dok se nadležni u BiH bore sa neadkevatnim zakonima i sopstvenom neefikasnošću.

Nedavno je iz Obavještajno sigurnosne agencije u BiH (OSA BiH) stiglo upozorenje pojedincima, institucijama, privatnom sektoru da su cyber napadi, čini se, sve učestaliji. O kakvim se napadima radi, i sa kojim ciljem, nije precizirano. Ali je zatraženo da se poduzmu prevetivne mjere zaštite. Iz Federalne uprave policije (FUP) kažu da dojave o cyber napadima zaprimaju svakodnevno. A meta napada, najčešće, bar za sada, nisu građani.

– To su firme odnosno tamo gdje napadač može ostvariti određenu novčanu dobit. I nakon zaključavanja sistema ide ponuda za vraćanje tih podataka, odnosno iznuda – pojasnio je Saša Petrović, inspektor FUP-a.

BiH za cyber napad nije spremna. Niti radi na tome da bude. U Federaciji BiH, pa ni na državnom nivou, ne postoji Zakon o informacijskoj sigurnosti niti o kritičnoj infrastrukturi. Nema ni strategija.

Dok većina razvijenih zemalja ima specijalizirane odjele za cyber operacije, u BiH se tek formiraju. U takvim uslovima bh. instituciijama i privatnom sektoru nije ni lako poduzeti preventivne mjere.

– Naravno da su oni svjesni, međutim ne mogu da poduzmu ukoliko nemaju kvalitetno educiran kadar, ukoliko nemaju opremu. Tu smo mislim malo usporeni, zato što imamo ograničenja određena u tom administrativnom dijelu – naglasio je Nedžad Korajlić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku i kriminologiju UNSA.

A svjesni da vrlo lako mogu postati žrtva cyber napada ili kriminala, veliki broj bh. građani čini se nije.

Pitali smo građane Sarajeva znaju li kako mogu postati žrtva cyber napada?

“Ne znam vjerujte”, “Ne, stvarno ne”, “Preko maila, preko aplikacija, sve što je digitalno možeš postati žrtva”, “Preko interneta, društvenih mreža, davanjem suvišnih privatnih podataka tamo gdje to nije neophodno”, naveli su.

Cyber kiriminal se najčešće dovodi u vezu sa krađom podataka sa kreditnih kartica, korisničkih naloga, izrada i unošenje kompjuterskih virusa, neovlašten pristup nezaštićenom računaru ili mreži, pa i iskorištavanje djece ili maloljetnika za pornografiju. Stopostotna zaštita nije moguća. Ali preventivne mjere postoje.

– Da su nam sistemi najnoviji, da su najnovije sigurnosne zakrpe, nadogradnje instalirane, jer time smanjujemo broj načina upada u naš sistem, s druge strane ono klasično, cyber higijena, ne ostavljati pasvord zapisan, imati dovoljno kompleksan pasvord, ne dijeliti lične podatke s drugim ljudima – naveo je Predrag Puharić, stručnjak za cyber sigurnost.

Građani moraju biti oprezni pri, naprimjer, otvaranju sumnjivih e-mailova ili linkova, prilikom ostavljanja podataka sa kreditnih ili platnih kartica.

Na oprezu moraju biti i kada koriste besplatne internetske mreže, free wifi, u tramvajima, na šetalištima, jer mobitel u tom slučaju postaje lagano sredstvo za preuzimanje ličnih podataka iz emailova ili korisničkih računa. Prevencija je najbolja zaštita, posebno onda kada vas država ne može zaštiti.