Organizacija za hranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organization – FAO) Ujedinjenih nacija (UN) obilježava 1. juni kao Svjetski dan mlijeka kako bi proslavila sektor proizvodnje mlijeka i istakla važnost mliječnih proizvoda kao globalne hrane.
Glavni cilj Svjetskog dana mlijeka je osvijestiti ljude o važnosti mlijeka i mliječnih proizvoda. Osim što su odličan izvor prehrane, mlijeko i mliječni proizvodi također su sredstvo preživljavanja za gotovo milijardu ljudi širom svijeta. Tržište mliječnih proizvoda vrlo je važna komponenta globalne ekonomije.
Kravlje mlijeko, kao i druge vrste mlijeka, složen je biološki proizvod raznolikog i promjenljivog sastava, a sastav ovisi o mnogim faktorima. Mlijeko sadrži niz fizikalno hemijskih sastojaka pa se u praksi koriste uobičajeni podaci o udjelu vode, mliječnoj masti, bjelančevinama, mliječnom šećeru (laktoza) i udjelu pepela i ukupnoj bezmasnoj suhoj tvari. Kravlje mlijeko sadrži prosječno 87,4 posto vode i to u dva oblika kao slobodna ili kao vezana voda.
Bjelančevina ima prosječno 3,3 posto i one su u prehrambenom smislu najvažniji sastojak mlijeka. Bjelančevine mlijeka sastoje se od dvije grupe, kazeina 78,5 posto i bjelančevina sirutke 16,5 posto. Mliječna mast (3,9 posto) ima najveću energetsku vrijednost u mlijeku, a sastoji se od triglicerida (97 – 98 posto), dok se drugi sastojci nalaze u malim količinama. Sadržaj mliječne masti najviše je promjenjiv sastojak. Mliječni šećer (laktoza 4,7 posto) u mlijeku je prirodni šećer, pa uz hranidbenu energetsku vrijednost, ima i dijetetski značaj. Kravlje mlijeko prosječno ima 4,8 posto laktoze i značajna je u tehnologiji proizvodnje fermentiranih proizvoda i nekih vrsta sireva.
Kozje mlijeko je posebnog okusa, po hemijskim i fizikalnim osobinama slično je kravljem mlijeku, osim što ima nešto više mliječne masti i manje bjelančevina. Ovčije mlijeko bogatije je mliječnom masti (6,6 posto) i bjelančevinama (5,2 posto), a mlijeko i mliječni proizvodi imaju specifičnu aromu.
Prednosti i potrebe upotrebe mlijeka u prehrani
Mlijeko i prerađevine se preporučuju u svakodnevnoj prehrani i to zbog nutritivnog i medicinskog značaja jer opskrbljuje organizam potrebnim hranjivim tvarima kojih u mlijeku ima oko 100. Mlijeko kao osnovni prehrambeni proizvod najvažnija je namirnica animalnog porijekla i organizmu daje energetsku komponentu, hranidbenu vrijednost, vitamine, minerale te određene zaštitne materije. Koriste ga sve dobne kategorije ljudi, a osobito je značajno u prehrani adolescenata, predškolske i školske djece.
Budući da pozitivno utiče na razvoj i rast, preporučuje se da djeca u tri obroka dnevno konzumiraju mlijeko i mliječne prerađevine. Starijim osobama mlijeko smanjuje rizik od osteoporoze, a potrebno je i za druge funkcije u organizmu. Značajno je zbog prevencije određenih bolesti. U Bosni i Hercegovini, kao i većem dijelu svijeta, zastupljenost mlijeka i mliječnih proizvoda u prehrani nije zadovoljavajuća jer se ne primjenjuju preporuke o dva do tri obroka mlijeka u dnevnoj prehrani.
