U više zavoda za javno zdravstvo u Federaciji BiH bilježe se povremeni slučajevi hripavca (pertussis, veliki kašalj, kukurikavac) akutne, visoko zarazne bakterijske bolesti koju karakteriziraju napadi kašlja koji obično završavaju dugotrajnim kreštavim udahom, izjavio je Siniša Skočibušić, direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH. On je istaknuo kako je, nažalost, opseg imunizacije ovom vakcinom 68 posto.

Uzročnik hripavca je bakterija Bordetella pertussis. Nakon ulaska u dišni sustav novog domaćina, bakterije se brzo razmnožavaju i počinju stvarati toksine (pertusisni toksin PT) i druge biološki aktivne tvari. Jedna od najvažnijih posljedica infekcije je oštećenje i poremećaj funkcije respiratornog epitela s posljedičnim stvaranjem gustog i žilavog sekreta i nemogućnošću njegova normalnog izbacivanja.

“Vakcinacija je ključna preventivna mjera, no nažalost opseg imunizacije ovom vakcinom je 68 posto, što ne obuhvaća kolektivni imunitet koji bi trebao biti preko 90 posto”, kazao je Skočibušić i upozorio da ova bolest, osobito kod novorođenčadi, može izazvati ozbiljne posljedice dok se kod odraslih, uz antibiotsku terapiju, uglavnom uspješno riješi.

Širi se kapljičnim putem, a preventivne mjere kod pertusisa su vakcinacija, izolacija i profilaksa.

S jedne strane bitna je prevencija eliminacije prijenosa, a s druge prevencija samim crpljenjem, ističe direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Naglasio je i važnost izolacije bolesnih pacijenata, nadzor pedijatara, odnosno infektologa, te primjene suvremenih i dokazanih načina liječenja bakterije Bordetella pertussis.

Ponovio je i važnost imunizacije obveznim redovitim kalendarom vakcinacije jer je pertussis nešto što može, kako kaže, stvarati ozbiljne poteškoće i nažalost, biti fatalan kod manjeg broja inficirane djece.

“Nadam se da će, kao i dosad, biti zabilježeni samo pojedinačni slučajevi i da neće doći do ozbiljnijeg epidemijskog razmjera u Federaciji, odnosno u BiH”, kazao je Skočibušić.

Podsjetio je da je najviše slučajeva ove bolesti bilo prijavljeno 2018. godine, njih 93.

U više zavoda za javno zdravstvo u Federaciji BiH bilježe se povremeni slučajevi hripavca (pertussis, veliki kašalj, kukurikavac) akutne, visoko zarazne bakterijske bolesti koju karakteriziraju napadi kašlja koji obično završavaju dugotrajnim kreštavim udahom, izjavio je Siniša Skočibušić, direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH. On je istaknuo kako je, nažalost, opseg imunizacije ovom vakcinom 68 posto.

Uzročnik hripavca je bakterija Bordetella pertussis. Nakon ulaska u dišni sustav novog domaćina, bakterije se brzo razmnožavaju i počinju stvarati toksine (pertusisni toksin PT) i druge biološki aktivne tvari. Jedna od najvažnijih posljedica infekcije je oštećenje i poremećaj funkcije respiratornog epitela s posljedičnim stvaranjem gustog i žilavog sekreta i nemogućnošću njegova normalnog izbacivanja.

“Vakcinacija je ključna preventivna mjera, no nažalost opseg imunizacije ovom vakcinom je 68 posto, što ne obuhvaća kolektivni imunitet koji bi trebao biti preko 90 posto”, kazao je Skočibušić i upozorio da ova bolest, osobito kod novorođenčadi, može izazvati ozbiljne posljedice dok se kod odraslih, uz antibiotsku terapiju, uglavnom uspješno riješi.

Širi se kapljičnim putem, a preventivne mjere kod pertusisa su vakcinacija, izolacija i profilaksa.

S jedne strane bitna je prevencija eliminacije prijenosa, a s druge prevencija samim crpljenjem, ističe direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Naglasio je i važnost izolacije bolesnih pacijenata, nadzor pedijatara, odnosno infektologa, te primjene suvremenih i dokazanih načina liječenja bakterije Bordetella pertussis.

Ponovio je i važnost imunizacije obveznim redovitim kalendarom vakcinacije jer je pertussis nešto što može, kako kaže, stvarati ozbiljne poteškoće i nažalost, biti fatalan kod manjeg broja inficirane djece.

“Nadam se da će, kao i dosad, biti zabilježeni samo pojedinačni slučajevi i da neće doći do ozbiljnijeg epidemijskog razmjera u Federaciji, odnosno u BiH”, kazao je Skočibušić.

Podsjetio je da je najviše slučajeva ove bolesti bilo prijavljeno 2018. godine, njih 93.